“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Kunić, Suljo
Odbrambeni mehanizmi, mnestičke i emocionalne karakteristike pacijenata sa epilepsijom
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 (CC BY-NC-SA 3.0)
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Medicinske nauke
Univerzitet u Banjoj Luci
Medicinski fakultet
Other Theses Metadata
Defense mechanisms, mnestic and emotional characteristics of patients with epilepsy
121 list
Medicinske nauke - neurologija - neuropsihologija - neurofiziologija / Medical science - medicine - neurology - neuropsychology - neurophysiology
Ibrahimagić, Ć. Omer (mentor)
Aktivnost pojedinih dijelova ljudskog mozga, kroz konektivnost, proizvodi funkcionalnu heterogenost reprezentovanu kroz bihejvioralni aspekt.
Posmatrajući pacijente sa epilepsijom kroz prizmu nevidljivih prepreka sa kojima se svakodnevno susreću u istraživanju je obuhvaćeno nekoliko cjelina ljudskog
funkcionisanja. Vrijednost intenziteta korištenih nezrelih mehanizama odbrane ide u prilog potvrdi da su pacijenti sa epilepsijom skloniji da svoje nesvjesne i uzmemirujuće misli pripisuju drugima, da ekstrovertiraju agresiju, da se ignorantski ponašaju i da se češće žale na različite tjelesne tegobe (iako se za njih ne mogu naći organski uzroci). Prosječni ukupni koeficijent pamćenja mjeren pomoću Wechsler-Bellevueove skale za procjenu pamćenja (WBsp – I) je iznosio 96.5 (95% CI 91.2, 101.8) i statistički je značajno niži u odnosu na ispitanike bez epilepsije. Smetnje pamćenja su negativno povezane sa dužinom trajanja bolesti i sa učestalošću napada (logičko pamćenje se pokazalo kao posebno osjetljivo). Shodno tome, može se reći da je mentalni proces koji rezultuje
iskustvom saznavanja, prepoznavanja, rasuđivanja i donošenja zaključaka, u pacijenata sa epilepsijom otežan.
Pacijenti sa epilepsijom imaju odstupanja u sedam od osam dimenzija emocionalnog
profila ličnosti i poteškoće u izražavanju emocija. U poređenju sa rezultatima ispitanika bez epilepsije, u većini slučajeva nisu nađene statistički značajne razlike. Prema tome, ne može se reći da pacijenti sa epilepsijom imaju više poteškoća u održavanju emotivne ravnoteže u odnosu na ispitanike kontrolne grupe. Cjelovita analiza i razumjevanje uticaja epilepsije na psihološke i psihičke karakteristike sa kojima osobe sa epilepsijom svakodnevno nastupaju u svom socijumu daje doprinos uII razvoju novih (psiho)terapijskih modaliteta koji imaju za cilj poboljšanje kvaliteta života ovih pacijenata.
The activity of individual parts of the human brain, through connectivity,
produces a functional heterogeneity represented through a behavioral aspect. Several aspects of human functioning were included in the observation of patients with epilepsy through the viewpoint of invisible obstacles they encounter every day. The measured intensity values of the immature defense mechanisms used are in favor of confirming that patients with epilepsy tend to attach their unconscious and reckless thoughts to others. They also point to a conclusion that these patients extrovert their aggression, act ignorantly and complain more often about various physical problems (although organic causes cannot be found to support their claims). The average total memory coefficient measured by Wechsler-Bellevue's memory scale I was 96.5 (95% CI 91.2, 101.8) and was statistically significantly lower in comparison to subjects without epilepsy. Memory disorders are negatively linked to the duration of the disease and the frequency of attacks (logical memory has proven to be particularly
sensitive). Consequently, it can be said that the mental process that results in the experience of finding, recognizing, reasoning and making conclusions in patients with epilepsy is the one that is affected.
Patients with epilepsy have deviations in seven out of eight dimensions of emotional personality profile and difficulty in expressing emotions. In comparison with the results of subjects without epilepsy, in most cases no statistically significant differences were found.
Therefore, it can not be said that patients with epilepsy have more difficulty in maintaining emotional balance than those in the control group.
A complete analysis and understanding of the impact of epilepsy on the psychological characteristics that individuals with epilepsy bring with them into their daily socializationIV can be a basis of contribution to the development of new (psycho)therapeutic modalities aimed at improving the quality of life of these patients.
Aktivnost pojedinih dijelova ljudskog mozga, kroz konektivnost, proizvodi funkcionalnu heterogenost reprezentovanu kroz bihejvioralni aspekt.
Posmatrajući pacijente sa epilepsijom kroz prizmu nevidljivih prepreka sa kojima se svakodnevno susreću u istraživanju je obuhvaćeno nekoliko cjelina ljudskog
funkcionisanja. Vrijednost intenziteta korištenih nezrelih mehanizama odbrane ide u prilog potvrdi da su pacijenti sa epilepsijom skloniji da svoje nesvjesne i uzmemirujuće misli pripisuju drugima, da ekstrovertiraju agresiju, da se ignorantski ponašaju i da se češće žale na različite tjelesne tegobe (iako se za njih ne mogu naći organski uzroci). Prosječni ukupni koeficijent pamćenja mjeren pomoću Wechsler-Bellevueove skale za procjenu pamćenja (WBsp – I) je iznosio 96.5 (95% CI 91.2, 101.8) i statistički je značajno niži u odnosu na ispitanike bez epilepsije. Smetnje pamćenja su negativno povezane sa dužinom trajanja bolesti i sa učestalošću napada (logičko pamćenje se pokazalo kao posebno osjetljivo). Shodno tome, može se reći da je mentalni proces koji rezultuje
iskustvom saznavanja, prepoznavanja, rasuđivanja i donošenja zaključaka, u pacijenata sa epilepsijom otežan.
Pacijenti sa epilepsijom imaju odstupanja u sedam od osam dimenzija emocionalnog
profila ličnosti i poteškoće u izražavanju emocija. U poređenju sa rezultatima ispitanika bez epilepsije, u većini slučajeva nisu nađene statistički značajne razlike. Prema tome, ne može se reći da pacijenti sa epilepsijom imaju više poteškoća u održavanju emotivne ravnoteže u odnosu na ispitanike kontrolne grupe. Cjelovita analiza i razumjevanje uticaja epilepsije na psihološke i psihičke karakteristike sa kojima osobe sa epilepsijom svakodnevno nastupaju u svom socijumu daje doprinos uII razvoju novih (psiho)terapijskih modaliteta koji imaju za cilj poboljšanje kvaliteta života ovih pacijenata.