“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Toromanović, Merima
OPTIMIZACIJA RADA PILOT BILJNOG UREĐAJA KOD OBRADE OTPADNIH VODA RAZLIČITOG STEPENA BIORAZGRADIVOSTI
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Tehničko-tehnološke nauke
Univerzitet u Banjoj Luci
Tehnološki fakultet
Katedra za hemijsko inženjerstvo
Other Theses Metadata
OPTIMIZATION OF PILOT PLANT CONSTRUCTED WETLAND FOR WASTEWATER TREATMENT OF DIFFERENT DEGREE OF BIODEGRADABILITY
Univerzitet u Banjoj Luci Tehnološki fakultet
Biljni uređaji (BU ili eng. CW-Constructed wetlands) su umjetno oblikovane močvare sa ciljem stvaranja uvjeta kojima se pospješuje prečišćavanje otpadnih voda koje kroz njih protječu.
Istraživanje za ovu doktorsku disertaciju se provodilo na edukacijskom pilot biljnom uređaju, koji se nalazi na području općine Bihać, na parceli koju koristi Biotehnički fakultet u Bihaću. Biljni uređaj se sastoji od dva polja. Polje u višem, gornjem dijelu, zasađeno je s biljkom rogoz (Typha latifolia), a u nižem dijelu s običnom trskom (Phragmites australis). Supstrat i biljke se nisu mijenjali tokom istraživanja. U istraživanju se pored komunalnih otpadnih voda, pratila i efikasnost prečišćavanja tehnološke otpadne vode (otpadna voda mljekarske industrije “Milk-San” Sanski Most), kao i sintetske otpadne vode koja je pripremljena uz dodatak određene koncentracije teških metala (Fe, Pb, Cd, Zn, Cr i Co). Tokom provedenog istraživanja varirao je protok, kao i hidrauličko vrijeme zadržavanja vode u uređaju. Kod komunalne otpadne vode vrijeme zadržavanja vode u uređaju je bilo 5 dana, dok je kod otpadne vode mljekare vrijeme zadržavanja vode u uređaju bilo 4,5 i 6 dana, a kod sintetske otpadne vode 5,7 i 9 dana. Vrijeme zadržavanja vode u uređaju kod otpadne vode mljekare i sintetske otpadne vode je produženo sa ciljem postizanja optimalnih uvjeta prečišćavanja. Kvalitet ulazne otpadne vode (influenta) i obrađene otpadne vode (efluenta) pratio se određivanjem niza analitičkih parametara: hemijska potrošnja kisika (HPK), biohemijska potrošnja kisika kroz pet dana (BPK5), suspendirane tvari, spojevi s dušikom, ukupni fosfor, koncentracija teških metala, a primjenom membranske filtracije urađena je i mikrobiološka analiza uzoraka.
Istraživanje se provodilo po sezonama, tj. u proljeće, ljeto, jesen i zimu, kako bi se ispitalo u koje godišnje doba je najveća efikasnost prečišćavanja ovisno o vrsti otpadne vode.
Konačni recipijent prečišćenih otpadnih voda bio je potok Drobinica, koji je od same lokacije udaljen oko 10m.
biljni uređaj, otpadne vode, efikasnost prečišćavanja
Serbian
Biljni uređaji (BU ili eng. CW-Constructed wetlands) su umjetno oblikovane močvare sa ciljem stvaranja uvjeta kojima se pospješuje prečišćavanje otpadnih voda koje kroz njih protječu.
Istraživanje za ovu doktorsku disertaciju se provodilo na edukacijskom pilot biljnom uređaju, koji se nalazi na području općine Bihać, na parceli koju koristi Biotehnički fakultet u Bihaću. Biljni uređaj se sastoji od dva polja. Polje u višem, gornjem dijelu, zasađeno je s biljkom rogoz (Typha latifolia), a u nižem dijelu s običnom trskom (Phragmites australis). Supstrat i biljke se nisu mijenjali tokom istraživanja. U istraživanju se pored komunalnih otpadnih voda, pratila i efikasnost prečišćavanja tehnološke otpadne vode (otpadna voda mljekarske industrije “Milk-San” Sanski Most), kao i sintetske otpadne vode koja je pripremljena uz dodatak određene koncentracije teških metala (Fe, Pb, Cd, Zn, Cr i Co). Tokom provedenog istraživanja varirao je protok, kao i hidrauličko vrijeme zadržavanja vode u uređaju. Kod komunalne otpadne vode vrijeme zadržavanja vode u uređaju je bilo 5 dana, dok je kod otpadne vode mljekare vrijeme zadržavanja vode u uređaju bilo 4,5 i 6 dana, a kod sintetske otpadne vode 5,7 i 9 dana. Vrijeme zadržavanja vode u uređaju kod otpadne vode mljekare i sintetske otpadne vode je produženo sa ciljem postizanja optimalnih uvjeta prečišćavanja. Kvalitet ulazne otpadne vode (influenta) i obrađene otpadne vode (efluenta) pratio se određivanjem niza analitičkih parametara: hemijska potrošnja kisika (HPK), biohemijska potrošnja kisika kroz pet dana (BPK5), suspendirane tvari, spojevi s dušikom, ukupni fosfor, koncentracija teških metala, a primjenom membranske filtracije urađena je i mikrobiološka analiza uzoraka.
Istraživanje se provodilo po sezonama, tj. u proljeće, ljeto, jesen i zimu, kako bi se ispitalo u koje godišnje doba je najveća efikasnost prečišćavanja ovisno o vrsti otpadne vode.
Konačni recipijent prečišćenih otpadnih voda bio je potok Drobinica, koji je od same lokacije udaljen oko 10m.