“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Univerzitet u Banjoj Luci
Šumarski fakultet
Other Theses Metadata
GROWTH INCREMENT OF SILVER FIR (Abies alba MILL.) ON MT BORJA
DOCTORAL DISSERTATION
Obična jela (Abies alba Mill.) je i sa ekonomske i sa ekološke tačke gledišta jedna od najznačajnijih vrsta drveća na području Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Predmet istraživanja u ovom radu su čiste sastojine jele i mješovite sastojine jele i bukve na planini Borja. Podaci su prikupljeni na 15 privremenih oglednih površina. U radu je analizirana jednostavna ili prosta i prostorna struktura sastojina. Pored analize strukture, dendrohnolološkim metodama razvijena je hronologija jele i analizirana je vitalnost stabala, odnosno sastojina (bioindikacija). Na istraživanom području vrlo je heterogeno stanje po sastojinama u pogledu starosne strukture. Prosječna veličina tekućeg debljinskog prirasta stabala jele u čistim sastojinama iznosi 2,62 mm i nešto je veći u odnosu na mješovite sastojine gdje iznosi 2,40 mm. Analiza odnosa debljinskog prirasta stabala, u sastojinama koje karakterišu različiti stanišni uslovi, pokazala je da se nije ispoljio uticaj različitih stanišnih uslova na debljinski prirast stabala jele na planini Borja. Regresiona jednačina dobijena metodom višestruke regresije omogućava procjenu debljinskog prirasta stabla na osnovu prsnog prečnika, dužine krošnje i vitalnosti stabla sa standardnom greškom regresije od 1,26 mm. U čistim sastojinama prosječna zapremina drvne mase iznosi 563,4 m3/ha i veća je u odnosu na mješovite sastojine gdje iznosi 491,1 m3/ha. Prosječni zapreminski prirast u čistim sastojinama je 12,3 m3/ha, a u mješovitim 12,0 m3/ha. Za stabla jele utvrđene su prosječne vrijednosti projekcije krošanja po sastojinama u intervalu od 15,9 m2 do 27,8 m2. Sa povećanjem vrijednosti Clark-Evansovog indeksa povećava se i vrijednost zapreminskog prirasta sastojine, odnosno sastojine sa pravilnijim prostornim rasporedom stabala imaju veći zapreminski prirast. Suprotno tome, sa povećanjem vrijednosti Weberovog visinskog kompeticijskog indeksa, odnosno sa povećanjem kompeticijske snage, smanjuje se zapreminski prirast sastojine. Master hronologije jele za područje planine Borja obuhvata period od 145 godina (od 1870. od 2014. godine). Analiza uticaja klimatskih elemenata je pokazala da se više ispoljio uticaj padavina od uticaja temperature vazduha na formiranje prstenova prirasta. Na osnovu bioindikacije vitalnosti na osnovu indeksa širine prstenova prirasta, možemo konstatovati, sumarno posmatrajući istraživane sastojine, da je stanje u pogledu vitalnosti dobro i da se može spriječiti eventualna devitalizacija u budućnosti primjenom odgovarajućih mjera njege.
jela, Borja, struktura sastojine, prirast, dendrohronološka analiza, bioinidkacija vitalnosti
Serbian
Obična jela (Abies alba Mill.) je i sa ekonomske i sa ekološke tačke gledišta jedna od najznačajnijih vrsta drveća na području Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Predmet istraživanja u ovom radu su čiste sastojine jele i mješovite sastojine jele i bukve na planini Borja. Podaci su prikupljeni na 15 privremenih oglednih površina. U radu je analizirana jednostavna ili prosta i prostorna struktura sastojina. Pored analize strukture, dendrohnolološkim metodama razvijena je hronologija jele i analizirana je vitalnost stabala, odnosno sastojina (bioindikacija). Na istraživanom području vrlo je heterogeno stanje po sastojinama u pogledu starosne strukture. Prosječna veličina tekućeg debljinskog prirasta stabala jele u čistim sastojinama iznosi 2,62 mm i nešto je veći u odnosu na mješovite sastojine gdje iznosi 2,40 mm. Analiza odnosa debljinskog prirasta stabala, u sastojinama koje karakterišu različiti stanišni uslovi, pokazala je da se nije ispoljio uticaj različitih stanišnih uslova na debljinski prirast stabala jele na planini Borja. Regresiona jednačina dobijena metodom višestruke regresije omogućava procjenu debljinskog prirasta stabla na osnovu prsnog prečnika, dužine krošnje i vitalnosti stabla sa standardnom greškom regresije od 1,26 mm. U čistim sastojinama prosječna zapremina drvne mase iznosi 563,4 m3/ha i veća je u odnosu na mješovite sastojine gdje iznosi 491,1 m3/ha. Prosječni zapreminski prirast u čistim sastojinama je 12,3 m3/ha, a u mješovitim 12,0 m3/ha. Za stabla jele utvrđene su prosječne vrijednosti projekcije krošanja po sastojinama u intervalu od 15,9 m2 do 27,8 m2. Sa povećanjem vrijednosti Clark-Evansovog indeksa povećava se i vrijednost zapreminskog prirasta sastojine, odnosno sastojine sa pravilnijim prostornim rasporedom stabala imaju veći zapreminski prirast. Suprotno tome, sa povećanjem vrijednosti Weberovog visinskog kompeticijskog indeksa, odnosno sa povećanjem kompeticijske snage, smanjuje se zapreminski prirast sastojine. Master hronologije jele za područje planine Borja obuhvata period od 145 godina (od 1870. od 2014. godine). Analiza uticaja klimatskih elemenata je pokazala da se više ispoljio uticaj padavina od uticaja temperature vazduha na formiranje prstenova prirasta. Na osnovu bioindikacije vitalnosti na osnovu indeksa širine prstenova prirasta, možemo konstatovati, sumarno posmatrajući istraživane sastojine, da je stanje u pogledu vitalnosti dobro i da se može spriječiti eventualna devitalizacija u budućnosti primjenom odgovarajućih mjera njege.