“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Glišić, Tanja
Pedagoško-metodičke vrijednosti i primjenljivost ideja Emi Pikler u kontekstu savremenog jasličkog vaspitanja i obrazovanja
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Društveno-humanističke nauke
Univerzitet u Banjoj Luci
Filozofski fakultet
Pedagogija
Other Theses Metadata
The pedagogic and methodical value and applicability of Emi Pikler's ideas in the context of present-day nurcery early education
306 листова
Društvene nauke - Pedagogija
Social sciences - Pedagogical sciences
08.10.2024.
Pribišev Beleslin, Tamara (mentor)
Disertacija se bavi Pikler pristupom koji je posvećen vaspitanju i njezi djece jasličkog uzrasta, a čiji je tvorac Emi Pikler. Emi Pikler je poznato ime u teoriji i praksi ranog vaspitanja i obrazovanja na globalnom nivou, međutim u kontekstu jasličkog vaspitanja Republike Srpske i okruženja nije poznata. Teorijska polazišta rada su Bolbijeva, Pijažeova i učenja Vigotskog. U radu se daje osvrt na razvoj djece u prve tri godine života, pri čemu se zauzima stav protiv normiranja razvoja. Potom se bavi mogućnostima podržavanja cjelovitog razvoja na jasličkom uzrastu.
Teorijskom proučavanju se pristupilo jer u dostupnoj literaturi nije nađen sistematičan prikaz specifičnosti rada sa jasličkim grupama po Pikler pristupu. Identifikovane su pedagoško-metodičke specifičnosti u okviru različitih segmenata organizacije vaspitno-obrazovnog procesa u jasličkim grupama. Ovi rezultati su korišteni kao osnova empirijskog istraživanja. Urađena je komparacija Pikler pristupa i pristupa razvojno primjerene prakse, te pristupa zasnovanog na odnosima, te je nađena usaglašenost sa oba.
Sprovedeno je empirijsko istraživanje, mješovitog tipa u tri faze. U prvoj fazi izdvojena su četiri domena rada u okviru kojih je provjerena usaglašenost između jasličkog vaspitanja Republike Srpske i Pikler pristupa. Usaglašenost je pronađena u okviru tri domena rada: organizacije prostora, omogućavanja slobode i odlaganja intervencije tokom dječijih igara i drugih aktivnosti, dok su razlike pronađene u pogledu organizovanih aktivnosti. Primjenom stastističkih postupaka nađeno je da više nivoe blagostanja imaju djeca koja su povjerena vaspitačima čiji je rad, u cjelini gledano, više usaglašen sa Pikler pristupom; da više nivoe uključenosti imaju djeca koja su povjerena vaspitačima čiji je rad u pogledu organizovanih aktivnosti i omogućavanja slobode više usaglašen sa Pikler pristupom; da su odnosi bliži između djece i vaspitača čiji je rad u cjelini te u pogledu organizovanih aktivnosti i omogućavanja slobode više usaglašen sa Pikler pristupom. U drugoj fazi sprovedeno je akciono istraživanje, organizovano oko obuke vaspitača da primjenjuju odabrane postupke zasnovane na idejama Emi Pikler. Vaspitači su iskustveno opazili pozitivne efekte u okviru svog angažovanja, te u odnosu na ponašanja i doživljavanja djece. Teškoće u primjeni razmatranih preporuka po iskustvima vaspitača su najviše bile u vezi sa okolnostima na koje nemaju uticaj, kakve su broj djece u grupi, uzrasni sastav grupe, obilježja prostora i druge. U trećoj istraživačkoj fazi, statističkim postupcima su provjereni efekti akcionog istraživanja. Dobila su se povećanja u nivoima blagostanja i uključenosti djece te u bliskosti, kao jednoj od dvije mjerene dimenzije odnosa djece i vaspitača. Dobijeni rezultati su prodiskutovani. Razmotrena su ograničenja istraživanja kao i implikacije njegovih rezultata. Na osnovu ukupnog teorijskog i empirijskog rada izdvojene su vrijednosti primjene ideja Emi Pikler u kontekstu savremenog jasličkog vaspitno-obrazovnog procesa.
This dissertation studies the approach to nursery care and education developed by Emmi Pikler. Emmi Pikler is a global household name in the theory and practice of infant education; however, she is practically unknown in the context of nursery education in the Republic of Srpska and the wider area. The theoretical postulates underlying the dissertation are those of Bowlby, Piaget, and Vygotsky. The dissertation focuses on the development of children aged 0-3 years, and the stance taken is against normative education. In addition, it discusses the possibility of supporting holistic infant and toddler development.
The theoretical study was conducted because the available literature provides no systematic overview of the unique nature and characteristics of working with infants and toddlers according to Emmi Pikler's teachings. The pedagogic and methodological particularities were identified in different aspects of the organisation of nursery care and education, and these results served as a basis for the empirical research. A comparison of the Pikler Approach with Developmentally Appropriate Practice and the Relationship-Based Approach to Teaching showed its compatibility with both.
The empirical research was conducted in three stages using mixed methods. The first stage focused on four aspects of the organisation of the educational process with the aim of assessing the compatibility of early childhood education in the Republic of Srpska with the Pikler Approach. The results showed compatibility in the following three domains: spatial organisation, free movement, and postponing intervention during play and other sessions, while there were differences regarding structured/goal-oriented activities. Statistical analysis was carried out, showing that children taken care of by teachers whose work overall was more compatible with the Pikler Approach had a greater sense of well-being; children who participated more actively and were more involved in sessions worked with teachers who ran structured/goal-oriented activities and permitted free movement in a way more compatible with Pikler's ideas; lastly, teachers who had the closest relationship with children were those whose work overall as well as structured/goal-oriented activities and permitting free movement and play were more aligned with Dr Pikler's approach. The second stage included action research, during which nursery teachers underwent training in selected procedures based on Emmi Pikler's ideas and subsequently implemented them in their practice. These teachers reported noticing positive effects in their work and children's behaviour and experience. From these teachers' experience, the biggest challenges to implementing the recommended procedures concerned circumstances or conditions they had no control over, such as the number of children per group, the age structure of the groups, and the characteristics of the classrooms/space. In the third stage, statistical analysis was performed to validate the action research results. It showed an increase in children's well-being and participation/involvement, as well as in the level of closeness between children and teachers, one of the two aspects of the child-teacher relationship measured. The obtained results are analysed, and the research limitations and result implications are discussed. The benefits of implementing Emmi Pikler's ideas in the context of present-day nursery education are stated relative to the combined conclusions of the theoretical and empirical parts of the dissertation.
djeca jasličkog uzrasta, njega i vaspitanje, vaspitno-obrazovni proces u jasličkim grupama, Emi Pikler, Pikler pristup.
infants and toddlers, care and education, educational processes with infants and toddlers, Emmi Pikler, Pikler Approach
S 270
Serbian
Disertacija se bavi Pikler pristupom koji je posvećen vaspitanju i njezi djece jasličkog uzrasta, a čiji je tvorac Emi Pikler. Emi Pikler je poznato ime u teoriji i praksi ranog vaspitanja i obrazovanja na globalnom nivou, međutim u kontekstu jasličkog vaspitanja Republike Srpske i okruženja nije poznata. Teorijska polazišta rada su Bolbijeva, Pijažeova i učenja Vigotskog. U radu se daje osvrt na razvoj djece u prve tri godine života, pri čemu se zauzima stav protiv normiranja razvoja. Potom se bavi mogućnostima podržavanja cjelovitog razvoja na jasličkom uzrastu.
Teorijskom proučavanju se pristupilo jer u dostupnoj literaturi nije nađen sistematičan prikaz specifičnosti rada sa jasličkim grupama po Pikler pristupu. Identifikovane su pedagoško-metodičke specifičnosti u okviru različitih segmenata organizacije vaspitno-obrazovnog procesa u jasličkim grupama. Ovi rezultati su korišteni kao osnova empirijskog istraživanja. Urađena je komparacija Pikler pristupa i pristupa razvojno primjerene prakse, te pristupa zasnovanog na odnosima, te je nađena usaglašenost sa oba.
Sprovedeno je empirijsko istraživanje, mješovitog tipa u tri faze. U prvoj fazi izdvojena su četiri domena rada u okviru kojih je provjerena usaglašenost između jasličkog vaspitanja Republike Srpske i Pikler pristupa. Usaglašenost je pronađena u okviru tri domena rada: organizacije prostora, omogućavanja slobode i odlaganja intervencije tokom dječijih igara i drugih aktivnosti, dok su razlike pronađene u pogledu organizovanih aktivnosti. Primjenom stastističkih postupaka nađeno je da više nivoe blagostanja imaju djeca koja su povjerena vaspitačima čiji je rad, u cjelini gledano, više usaglašen sa Pikler pristupom; da više nivoe uključenosti imaju djeca koja su povjerena vaspitačima čiji je rad u pogledu organizovanih aktivnosti i omogućavanja slobode više usaglašen sa Pikler pristupom; da su odnosi bliži između djece i vaspitača čiji je rad u cjelini te u pogledu organizovanih aktivnosti i omogućavanja slobode više usaglašen sa Pikler pristupom. U drugoj fazi sprovedeno je akciono istraživanje, organizovano oko obuke vaspitača da primjenjuju odabrane postupke zasnovane na idejama Emi Pikler. Vaspitači su iskustveno opazili pozitivne efekte u okviru svog angažovanja, te u odnosu na ponašanja i doživljavanja djece. Teškoće u primjeni razmatranih preporuka po iskustvima vaspitača su najviše bile u vezi sa okolnostima na koje nemaju uticaj, kakve su broj djece u grupi, uzrasni sastav grupe, obilježja prostora i druge. U trećoj istraživačkoj fazi, statističkim postupcima su provjereni efekti akcionog istraživanja. Dobila su se povećanja u nivoima blagostanja i uključenosti djece te u bliskosti, kao jednoj od dvije mjerene dimenzije odnosa djece i vaspitača. Dobijeni rezultati su prodiskutovani. Razmotrena su ograničenja istraživanja kao i implikacije njegovih rezultata. Na osnovu ukupnog teorijskog i empirijskog rada izdvojene su vrijednosti primjene ideja Emi Pikler u kontekstu savremenog jasličkog vaspitno-obrazovnog procesa.