“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Kapić, Emina
Vrijednosne orijentacije i uključenost učenika u nastavu
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Društveno-humanističke nauke
Univerzitet u Banjoj Luci
Filozofski fakultet
Pedagogija
Other Theses Metadata
Value orientations and students' involvement in teaching
283 lista
Društvene nauke - Pedagogija
Social sciences - Pedagogical sciences
Datum odbrane: 16.05.2024.
Pribišev Beleslin, Tamara (mentor)
U radu se raspravlja o vrijednostima, vrijednosnim sistemima i vrijednosnim
orijentacijama kao i o uključenosti učenika u nastavu kroz teorijsku analizu i sintezu. Vrijednosti su motivišuća ponašanja u životu čovjeka koja su zasnovana na vjerovanju da treba djelovati ispravno, dobro i poželjno na putu prema ostvarenju svojih ciljeva. Čovjekovo djelovanje: ispravno, dobro i poželjno ovisi od sistema vrijednosti iz kojeg uči, u kojem odrasta, prema kojem djeluje i kojeg kasnije prenosi mlađim generacijama. Vrijednosne orijentacije su vrijednosti višeg nivoa. One čine životni stil koji je formiran na osnovu usvojenih opštih vrijednosti i povezane su sa osobinama ličnosti, mišljenjem, uvjerenjem i stavovima. Uključenost u nastavu definiše se kao aktivno učestvovanje, upornost i rad na nekoj aktivnosti
ili zadatku u nastavi. Tri su dimenzije uključenosti u nastavu, a one su: kognitivna, emocionalna i socijalna.
Ciljevi ovog empirijskog istraživanja podrazumijevaju da se istraže: a) razlike u izraženosti ukupne uključenosti u nastavu i njenih dimenzija: kognitivna, emocionalna i socijalna u zavisnosti od pola, uzrasta, opšteg uspjeha i socio-ekonomskog statusa učenika, b) razlike izraženosti vrijednosnih orijentacija učenika u zavisnosti od pola, uzrasta, opšteg uspjeha i socio-ekonomskog statusa učenika i c) povezanost (u vidu prediktora) vrijednosnih orijentacija na uključenost u nastavu u zavisnosti od pola, uzrasta, opšteg uspjeha i socio-ekonomskog statusa učenika.
U radu se razmatra problem utvrđivanja razlika izraženosti uključenosti u nastavu i vrijednosnih orijentacija u zavisnosti od pola, uzrasta, opšteg uspjeha i socio-ekonomskog statusa učenika i utvrđivanje povezanosti vrijednosnih orijentacija na uključenost u nastavu u zavisnosti od pola, uzrasta, opšteg uspjeha i socio-ekonomskog statusa. Empirijsko istraživanje je urađeno anketnim ispitivanjem učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta kao istraživačke strategije. Istraživanje obuhvata uzorak 472 ispitanika prigodnog tipa šesnaest odjeljenja učenika IX razreda osnovnih škola i deset odjeljenja završnih razreda učenika srednjih škola. Vrijednosti za β – koeficijent pokazuju da najveću snagu povezanosti nezavisne i zavisne varijable nakon uklanjanja uticaja posredujućih varijabli ima vrijednosna orijentacija „vlastito odricanje“ kod kognitivne, socijalne i ukupne uključenosti, a vrijednosna orijentacija „zadržavanje tradicionalnih odnosa“ kod emocionalne uključenosti u nastavu. Vrijednosne
orijentacije „vlastito odricanje“ i „zadržavanje tradicionalnih odnosa“ prediktori su za uključenost u nastavu.
Nalazi istraživanja ukazuju na značaj istraživanja za nastavnu praksu kroz mogućnost unapređenja nastave promovišući različite modalitete uključenosti i vrijednosnih orijentacija učenika koji su se pokazali statistički značajnim za istraživanje nakon uklanjanja uticaja posredujućih varijabli pola, uzrasta, školskog uspjeha i socio-ekonomskog statusa i usklađivanje obrazovnih ishoda sa vrijednosnim orijentacijama „vlastito odricanje“ i „zadržavanje tradicionalnih odnosa“ koje su se pokazale kao prediktori uključenosti u nastavu.
Vrijednosne orijentacije „vlastito odricanje“ i „zadržavanje tradicionalnih odnosa“ podstiču se u nastavi kroz metode vaspitnog rada poput metode uvjeravanja i ubjeđivanja, metode podsticanja, metode vježbanja i navikavanja i metode demonstriranja. Otvorena pitanja koja su nastala tokom izučavanja i empirijskog istraživanja odnose se na značaj uloge nastavnika, nastavne tehnologije, nastavnih planova i programa i nastavnih udžbenika na podsticanje uključenosti učenika u nastavu, da li organizacija škole podstiče uključenost učenika u nastavu
i da li razvojne prednosti škole podstiču uključenost učenika u nastavu.
The paper discusses values, systems of values and orientations, as well as students' involvement in teaching through theoretical analysis and synthesis. Values are in fact motivating sorts of behaviour in a person's life which are based on a belief that you should act properly, well and desirable while making your goals happen. The person's proper, good and desirable behaviour depends from the system of values he is learning and is being brought up, also according to which he acts and later on transfers to younger generations. The value orientations are of higher rank. They make a lifestyle which is formed on the basis of acquired general values and are associated with personality traits, opinions, beliefs and attitudes. Teaching involvement is defined as active participation, persistence and work on some activity or task in teaching. There are three dimensions of the involvement in teaching, and they are: social, cognitive and emotional.
The goals of this empirical research imply to explore: a) differences in the expression of total inclusion in teaching and its dimensions: cognitive, emotional and social, depending on gender, age, general success and socio-economic status of students, b) differences of the expression of students' value orientations depending on gender, age, general success and socio-economic status of students and c) the correlation (in the form of predictors) of value orientations in teaching involvement depending on gender, age, general success and socio-economic status of students.
The paper considers the problem of determining the differences in expression of teaching involvement and value orientations depending on gender, age, general success and socio- economic status of students and determining the correlation of value orientations on teaching involvement depending on gender, age, general success and socio-economic status. The empirical research was done by a survey among the elementary and high school students as a research strategy. The study includes a sample of 472 commemorative type respondants of sixteen classes of IX grade elementary school students and ten classes of high school senior
students. The values for β - coefficient show that the highest connection power between the independent and dependent variable after removing the influence of mediation variables has value orientation of its own renunciation with cognitive, social and total involvement, and value orientation of retaining traditional relations with emotional involvement in teaching. The value orientations of one's own renunciation and retaining traditional relations are predictors for teaching inclusion.
Research findings indicate the research importance for teaching practice through the possibility of improving teaching by promoting different involvement modalities and students' value orientations who have proven to be statistically significant for research after removing the influence of mediation variables of gender, age, school success and socio-economic status and coordination of educational outcomes with value orientations of one's own renunciation and retaining traditional relationships that have proven to be predictors of teaching involvement. Value orientations of your own renunciation and retaining traditional relationships are subject to teaching methods of educational work, such as a method of persuasion and convincing, a method of stimulating, a method of exercise, habit and demonstration. Open questions that have been made during this study and empirical research are related to the importance of the teachers' role, teaching technology, curriculum and textbooks to encourage students' involvement in teaching, if the school's organization encourages students' involvement in teaching and whether the research school privileges encourage students' involvement in teaching.
vrijednosne orijentacije, uključenost učenika u nastavu, kognitivna, emocionalna i socijalna uključenost u nastavu, anketno istraživanje, osnovnoškolski uzrast, srednjoškolski uzrast.
value orientations, students' teaching involvement, cognitive, emotional and social teaching involvement, survey research, primary school students, high school students.
S 270 Pedagogija i didaktika
Serbian
U radu se raspravlja o vrijednostima, vrijednosnim sistemima i vrijednosnim
orijentacijama kao i o uključenosti učenika u nastavu kroz teorijsku analizu i sintezu. Vrijednosti su motivišuća ponašanja u životu čovjeka koja su zasnovana na vjerovanju da treba djelovati ispravno, dobro i poželjno na putu prema ostvarenju svojih ciljeva. Čovjekovo djelovanje: ispravno, dobro i poželjno ovisi od sistema vrijednosti iz kojeg uči, u kojem odrasta, prema kojem djeluje i kojeg kasnije prenosi mlađim generacijama. Vrijednosne orijentacije su vrijednosti višeg nivoa. One čine životni stil koji je formiran na osnovu usvojenih opštih vrijednosti i povezane su sa osobinama ličnosti, mišljenjem, uvjerenjem i stavovima. Uključenost u nastavu definiše se kao aktivno učestvovanje, upornost i rad na nekoj aktivnosti
ili zadatku u nastavi. Tri su dimenzije uključenosti u nastavu, a one su: kognitivna, emocionalna i socijalna.
Ciljevi ovog empirijskog istraživanja podrazumijevaju da se istraže: a) razlike u izraženosti ukupne uključenosti u nastavu i njenih dimenzija: kognitivna, emocionalna i socijalna u zavisnosti od pola, uzrasta, opšteg uspjeha i socio-ekonomskog statusa učenika, b) razlike izraženosti vrijednosnih orijentacija učenika u zavisnosti od pola, uzrasta, opšteg uspjeha i socio-ekonomskog statusa učenika i c) povezanost (u vidu prediktora) vrijednosnih orijentacija na uključenost u nastavu u zavisnosti od pola, uzrasta, opšteg uspjeha i socio-ekonomskog statusa učenika.
U radu se razmatra problem utvrđivanja razlika izraženosti uključenosti u nastavu i vrijednosnih orijentacija u zavisnosti od pola, uzrasta, opšteg uspjeha i socio-ekonomskog statusa učenika i utvrđivanje povezanosti vrijednosnih orijentacija na uključenost u nastavu u zavisnosti od pola, uzrasta, opšteg uspjeha i socio-ekonomskog statusa. Empirijsko istraživanje je urađeno anketnim ispitivanjem učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta kao istraživačke strategije. Istraživanje obuhvata uzorak 472 ispitanika prigodnog tipa šesnaest odjeljenja učenika IX razreda osnovnih škola i deset odjeljenja završnih razreda učenika srednjih škola. Vrijednosti za β – koeficijent pokazuju da najveću snagu povezanosti nezavisne i zavisne varijable nakon uklanjanja uticaja posredujućih varijabli ima vrijednosna orijentacija „vlastito odricanje“ kod kognitivne, socijalne i ukupne uključenosti, a vrijednosna orijentacija „zadržavanje tradicionalnih odnosa“ kod emocionalne uključenosti u nastavu. Vrijednosne
orijentacije „vlastito odricanje“ i „zadržavanje tradicionalnih odnosa“ prediktori su za uključenost u nastavu.
Nalazi istraživanja ukazuju na značaj istraživanja za nastavnu praksu kroz mogućnost unapređenja nastave promovišući različite modalitete uključenosti i vrijednosnih orijentacija učenika koji su se pokazali statistički značajnim za istraživanje nakon uklanjanja uticaja posredujućih varijabli pola, uzrasta, školskog uspjeha i socio-ekonomskog statusa i usklađivanje obrazovnih ishoda sa vrijednosnim orijentacijama „vlastito odricanje“ i „zadržavanje tradicionalnih odnosa“ koje su se pokazale kao prediktori uključenosti u nastavu.
Vrijednosne orijentacije „vlastito odricanje“ i „zadržavanje tradicionalnih odnosa“ podstiču se u nastavi kroz metode vaspitnog rada poput metode uvjeravanja i ubjeđivanja, metode podsticanja, metode vježbanja i navikavanja i metode demonstriranja. Otvorena pitanja koja su nastala tokom izučavanja i empirijskog istraživanja odnose se na značaj uloge nastavnika, nastavne tehnologije, nastavnih planova i programa i nastavnih udžbenika na podsticanje uključenosti učenika u nastavu, da li organizacija škole podstiče uključenost učenika u nastavu
i da li razvojne prednosti škole podstiču uključenost učenika u nastavu.