“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Durmić, Azemina
Pedagoška dimenzija univerzitetske nastave i ciljne orijentacije studenata
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Društveno-humanističke nauke
Univerzitet u Banjoj Luci
Filozofski fakultet
Pedagogija
Other Theses Metadata
Pedagogical dimension of university classroom environment and students' goal orientation
227 listova
Društvene nauke - Pedagogija
Datum odbrane: 18. 07. 2019.
Stanković-Janković, Tanja (mentor)
Doktorska disertacija predstavlja prikaz istraživanja pedagoških dimenzija
univerzitetske nastave kao prediktora ciljnih orijentacija studenata. Ciljne orijentacije studenata, kao i značajni istraživački pristupi koji mjere motivaciju učenika i studenata,važni su uvidi u razloge koji stoje u pozadini postignuća. Istraživanja koja su dala svoj doprinos u tumačenju faktora koji determinišu ciljne orijentacije učenika i studenata, prepoznaju, pored personalnih osobina, i kontekstualno-situacione faktore. Upravo su Ejmsova i Arčerova prve isticale ideju prema kojoj se ciljevi postignuća mogu posmatrati kao izraz konteksta ili situacije u okviru koje se javljaju, odnosno određene karakteristike nastavne strukture ili više percepcija tih nastavnih struktura determiniše ciljeve studenata (Ames & Archer, 1987). Među kontekstualno-situacionim faktorima, autori najčešće govore o nastavi, nastavnoj strukturi, pri čemu izdvajaju faktore kao što su: način na koji su
dizajnirani zadaci, instrukcioni stil nastavnika te evaluacione prakse (Ames, 1992a,b; Church, Elliot & Gable, 2001; Roeser, Midgley & Urdan, 1996). Prateći saznanja ovih autora, cilj ove doktorske disertacije jeste ispitati da li su kontekstualno-situacioni faktori značajni prediktori ciljnih orijentacija studenata. Pritom sam se usmjerila ka pedagoškoj dimenziji univerzitetske nastave kao značajnom prediktoru ciljnih orijentacija studenata. U ovom istraživanju, vodila sam se klasifikacijom ciljeva koja prepoznaje masteri ciljeve (ciljevi usmjereni ka zrenju), performativne ciljeve i ciljeve usmjerene ka izbjegavanju rada. Shodno prethodno pomenutim istraživanjima, kontekstualno-situacione faktore ispitala sam mjereći univerzitetsku nastavnu klimu te ambijent ocjenjivanja u nastavi.
Univerzitetska nastavna klima operacionalizovana je putem sedam varijabli i to: personalizacija, uključenost, kohezivnost studenata, satisfakcija, orijentisanost ka zadatku, inovacija i individualizacija. Ambijent ocjenjivanja u nastavi prati varijabla ocjenjivanja koja je usmjerena ka zrenju i varijabla ocjenjivanja koja je usmjerena ka performansama. Vrijedno je spomenuti da sam se pri mjerenju ciljnih orijentacija i pedagoške dimenzije univerzitetske nastave koristila provjerenim instrumentarijima koji su se u istraživanjima (Alkharusi, 2011; Fraser, 1993; Suzić, 2002) pokazala validnim. Na uzorku od ukupno 340 studenata (57% studentica i 42,1% studenata) na Univerzitetu u Zenici primijenjen je instrument koji mjeri ciljeve studenata, EQCM-skaler (Suzić, 2002), instrument namijenjen mjerenju univerzitetske nastavne klime (College & University Classroom Enviroment
Inventory CUCEI, Treagust & Fraser, 1986), te instrument namijenjen mjerenju ambijenta ocjenjivanja u nastavi (Classroom Assessment Enviroment CAE, Alkharusi, 2008). Rezultati istraživanja su potvrdili prediktorsku ulogu koju pedagoška dimenzija univerzitetske nastave ima na ciljne orijentacije studenata, te su izdvojeni ključni prediktori ciljnih orijentacija. Ovim nalazima istraživanja izvela sam ključne pedagoške implikacije
za univerzitetsku nastavnu praksu.
This thesis dissertation presents an overview of pedagogical dimensions of
university classroom as a predictor of student's goal orientations. Students' goal orientations, as well as significant research approaches that measure student's motivation,are important insights into the reasons behind the achievements. Studies that have contributed to the interpretation of factors that determine students' goal orientations recognize, apart from personal traits, contextual-situational factors. It is precisely Ames & Archer (1987) who first emphasized the idea that achievement goals can be seen as an
expression of the context or situation within which they arise, that is, certain characteristics of the classroom structure or more perceptions of these classroom structures determine student goals. Among the contextual-situational factors, the authors mostly talk about teaching, classroom structure, which outlines factors such as: the way in which tasks are
designed, instructional style & evaluation practices (Ames, 1992a, b; Church, Elliot & Gable, 2001; Roeser, Midgley & Urdan, 1996). Following the findings of these authors, the aim of this doctoral dissertation is to examine
whether contextual-situational factors are significant predictors of students' goal orientations. I have focused on the pedagogical dimension of university classroom as a significant predictor of the students' goal orientations. In this research, I have been guided by the classification of goals that recognize mastery goals (goals focused on maturity), performance goals & work avoidance goals. According to the aforementioned researches, I
examined the contextual-situational factors by measuring the university classroom environment & classroom assessment environment. University classroom environment is operationalized through seven variables: Personalization, Involment, Student Cohesiveness, Satisfaction, Task Orientation, Innovation, & Individualization. Classroom assessment
environment is operationalized through two variables: learning assessment environment & performance assessment environment. It is worth mentioning that I used validated tools that proved to be valid in the researches (Alkharusi, 2011, Fraser, 1993, Suzić, 2002). On the sample of 340 students (57% of female students & 42.1% of male students) at the University of Zenica, it was used instrument for measuring students' goals, EQCM-scaler (Suzić, 2002), University's Classroom Environment Inventory (CUCEI, Treagust & Fraser,
1986), & Classroom Assessment Environment (CAE, Alkharusi, 2008).
The results of the research confirmed the predictor role of the pedagogical dimension of university classroom on students' goal orientations, & the key predictors of students' goal orientations were outlined. With these research findings, I have made key pedagogical implications for university classroom.
ciljne orijentacije, univerzitetska nastavna klima, ambijent ocjenjivanja u
nastavi.
students' goal orientation, university classroom, classroom assessment
environment.
Klasifikaciona oznaka: S270
Serbian
Doktorska disertacija predstavlja prikaz istraživanja pedagoških dimenzija
univerzitetske nastave kao prediktora ciljnih orijentacija studenata. Ciljne orijentacije studenata, kao i značajni istraživački pristupi koji mjere motivaciju učenika i studenata,važni su uvidi u razloge koji stoje u pozadini postignuća. Istraživanja koja su dala svoj doprinos u tumačenju faktora koji determinišu ciljne orijentacije učenika i studenata, prepoznaju, pored personalnih osobina, i kontekstualno-situacione faktore. Upravo su Ejmsova i Arčerova prve isticale ideju prema kojoj se ciljevi postignuća mogu posmatrati kao izraz konteksta ili situacije u okviru koje se javljaju, odnosno određene karakteristike nastavne strukture ili više percepcija tih nastavnih struktura determiniše ciljeve studenata (Ames & Archer, 1987). Među kontekstualno-situacionim faktorima, autori najčešće govore o nastavi, nastavnoj strukturi, pri čemu izdvajaju faktore kao što su: način na koji su
dizajnirani zadaci, instrukcioni stil nastavnika te evaluacione prakse (Ames, 1992a,b; Church, Elliot & Gable, 2001; Roeser, Midgley & Urdan, 1996). Prateći saznanja ovih autora, cilj ove doktorske disertacije jeste ispitati da li su kontekstualno-situacioni faktori značajni prediktori ciljnih orijentacija studenata. Pritom sam se usmjerila ka pedagoškoj dimenziji univerzitetske nastave kao značajnom prediktoru ciljnih orijentacija studenata. U ovom istraživanju, vodila sam se klasifikacijom ciljeva koja prepoznaje masteri ciljeve (ciljevi usmjereni ka zrenju), performativne ciljeve i ciljeve usmjerene ka izbjegavanju rada. Shodno prethodno pomenutim istraživanjima, kontekstualno-situacione faktore ispitala sam mjereći univerzitetsku nastavnu klimu te ambijent ocjenjivanja u nastavi.
Univerzitetska nastavna klima operacionalizovana je putem sedam varijabli i to: personalizacija, uključenost, kohezivnost studenata, satisfakcija, orijentisanost ka zadatku, inovacija i individualizacija. Ambijent ocjenjivanja u nastavi prati varijabla ocjenjivanja koja je usmjerena ka zrenju i varijabla ocjenjivanja koja je usmjerena ka performansama. Vrijedno je spomenuti da sam se pri mjerenju ciljnih orijentacija i pedagoške dimenzije univerzitetske nastave koristila provjerenim instrumentarijima koji su se u istraživanjima (Alkharusi, 2011; Fraser, 1993; Suzić, 2002) pokazala validnim. Na uzorku od ukupno 340 studenata (57% studentica i 42,1% studenata) na Univerzitetu u Zenici primijenjen je instrument koji mjeri ciljeve studenata, EQCM-skaler (Suzić, 2002), instrument namijenjen mjerenju univerzitetske nastavne klime (College & University Classroom Enviroment
Inventory CUCEI, Treagust & Fraser, 1986), te instrument namijenjen mjerenju ambijenta ocjenjivanja u nastavi (Classroom Assessment Enviroment CAE, Alkharusi, 2008). Rezultati istraživanja su potvrdili prediktorsku ulogu koju pedagoška dimenzija univerzitetske nastave ima na ciljne orijentacije studenata, te su izdvojeni ključni prediktori ciljnih orijentacija. Ovim nalazima istraživanja izvela sam ključne pedagoške implikacije
za univerzitetsku nastavnu praksu.