“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Vanja Daničić
Genetiþki diverzitet i morfološko-pomološki varijabilitet
populacija pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u Bosni i Hercegovini
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Univerzitet u Banjoj Luci
Šumarski fakultet
Other Theses Metadata
Višetruki znaþaj pitomog kestena Castanea sativa Mill. proizilazi iz njegovog
bioekološkog i privrednog potencijala. Upotrebna vrijednost ove vrste manifestuje se
njegovim meliorativnim uticajem na ekološke faktore u šumama gdje se spontano javlja ili
gdje se antropogeno gaji, svojstvima njegovog drveta, kao sirovine za drvopreraÿivaþku
industriju; pomološkim znaþajem, þije korišüenje je usmjereno na podizanje namjenskih
plantaža za proizvodnju sirovina za prehrambenu, farmaceutsku i hemijsku industriju.
Polazeüi od navedenih odlika pitomog kestena, u ovom disertacionom radu, planiranim
istraživanjima i primjenom adekvatnih metoda rada, prouþavan je dio ekološkog i genetskog
diverziteta pitomog kestena, ukazano je na važnost kestenovih šuma za šumarstvo Bosne i
Hercegovine i date su preporuke za usmjereno korišüenje ove vrste za potrebe šumarstva i
voüarstva. Istraživanja su obavljena primjenom morfoloških, biohemijskih i genetiþkih
analiza na nivou selekcionisanih populacija i test stabala pitomog kestena sa teritorije Bosne
i Hercegovine.Izvršena je karakterizacija šest prirodnih populacija koje se nalaze na
razliþitim ekološko-vegetacijskim karakteristikama, na podruþju Bužima, Kostajnice,
Prijedora, Banjaluke, Bratunca i Konjica. Primjenom morfoloških markera utvrÿena je
individualna i meÿupopulaciona varijabilnost svojstava ploda i lista, gdje je multivarijantna
diskriminantna analiza pokazala jasna odstupanja populacije Konjic i Banjaluka od ostalih
istraživanih populacija. Klaster analizom za svojstva ploda utvrÿena je geografska
izdiferenciranost populacija. Genetiþka analiza je provedena pomoüu 6 mikrosatelitnih
markera. Analizom molekularne varijanse utvrÿena je veüa unutarpopulaciona varijabilnost u
odnosu na genetiþku varijabilnost izmeÿu populacija. Sve populacije su u HardyWeinbergovoj ravnoteži. Najmanja genetiþka distanca utvrÿena je izmeÿu populacije Konjic
i Banjaluka. Upoznavanjem genetiþkog diverziteta tj. strukture istraživanih prirodnih
populacija pitomog kestena predstavlja znaþajan doprinos u obnovi i oþuvanju postojeüih
populacija. Upoznavanjem varijabilnosti morfologije, kvaliteta i hemijskog sastava ploda
predstavljaju važnu ulogu u buduüim oplemenjivaþkim programima kestena na kvalitativna
svojstva ploda. Sprovedena istraživanja predstavljaju polazni korak unapreÿenja podizanja
stabilnih i produktivnih šuma i plantaža pitomog kestena.
Castanea sativa Mill., SSR markeri, genetiþka struktura, morfologija,
varijabilitet, klijavost, hemijski sastav ploda
Serbian
Višetruki znaþaj pitomog kestena Castanea sativa Mill. proizilazi iz njegovog
bioekološkog i privrednog potencijala. Upotrebna vrijednost ove vrste manifestuje se
njegovim meliorativnim uticajem na ekološke faktore u šumama gdje se spontano javlja ili
gdje se antropogeno gaji, svojstvima njegovog drveta, kao sirovine za drvopreraÿivaþku
industriju; pomološkim znaþajem, þije korišüenje je usmjereno na podizanje namjenskih
plantaža za proizvodnju sirovina za prehrambenu, farmaceutsku i hemijsku industriju.
Polazeüi od navedenih odlika pitomog kestena, u ovom disertacionom radu, planiranim
istraživanjima i primjenom adekvatnih metoda rada, prouþavan je dio ekološkog i genetskog
diverziteta pitomog kestena, ukazano je na važnost kestenovih šuma za šumarstvo Bosne i
Hercegovine i date su preporuke za usmjereno korišüenje ove vrste za potrebe šumarstva i
voüarstva. Istraživanja su obavljena primjenom morfoloških, biohemijskih i genetiþkih
analiza na nivou selekcionisanih populacija i test stabala pitomog kestena sa teritorije Bosne
i Hercegovine.Izvršena je karakterizacija šest prirodnih populacija koje se nalaze na
razliþitim ekološko-vegetacijskim karakteristikama, na podruþju Bužima, Kostajnice,
Prijedora, Banjaluke, Bratunca i Konjica. Primjenom morfoloških markera utvrÿena je
individualna i meÿupopulaciona varijabilnost svojstava ploda i lista, gdje je multivarijantna
diskriminantna analiza pokazala jasna odstupanja populacije Konjic i Banjaluka od ostalih
istraživanih populacija. Klaster analizom za svojstva ploda utvrÿena je geografska
izdiferenciranost populacija. Genetiþka analiza je provedena pomoüu 6 mikrosatelitnih
markera. Analizom molekularne varijanse utvrÿena je veüa unutarpopulaciona varijabilnost u
odnosu na genetiþku varijabilnost izmeÿu populacija. Sve populacije su u HardyWeinbergovoj ravnoteži. Najmanja genetiþka distanca utvrÿena je izmeÿu populacije Konjic
i Banjaluka. Upoznavanjem genetiþkog diverziteta tj. strukture istraživanih prirodnih
populacija pitomog kestena predstavlja znaþajan doprinos u obnovi i oþuvanju postojeüih
populacija. Upoznavanjem varijabilnosti morfologije, kvaliteta i hemijskog sastava ploda
predstavljaju važnu ulogu u buduüim oplemenjivaþkim programima kestena na kvalitativna
svojstva ploda. Sprovedena istraživanja predstavljaju polazni korak unapreÿenja podizanja
stabilnih i produktivnih šuma i plantaža pitomog kestena.