“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Stanić, Slobodan
Faktori rizika za nastanak infekcija operativnog mjesta na
hirurškim klinikama univerzitetskog kliničkog centra
Republike Srpske
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 (CC BY-NC-SA 3.0)
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Medicinske nauke
Univerzitet u Banjoj Luci
Medicinski fakultet
Other Theses Metadata
Surgical wound infection risk factors
at the surgery clinics of the
university clinical centre of the
Republic of Srpska
Hirurgija / Surgery
Grubor, Predrag (mentor)
Uvod. Bolničke infekcije (BI) i infekcije operativnog mjesta (IOM) predstavljaju globalni
javno zdravstveni problem. Cilj rada je bio da se utvrde učestalost i vrste BI na hirurškim
klinikama Univerzitetske bolnice Kliničkog centra Banja Luka, da se utvrde učestalost IOM,
faktori rizika za njihov nastanak, uzročnici i njihova rezistencija na antibiotike. Metode. Radi
utvrđivanja učestalosti i vrste BI na hirurškim klinikama Univerzitetske bolnice Kliničkog centra
Banja Luka (osim Klinike za dječiju hirurgiju) sprovedena je studija prevalencije prema
standardnom metodu ECDC. U cilju utvrđivanja učestalosti IOM kroz incidenciju u odnosu na
operisane pacijente na hirurškim klinikama Univerzitetske bolnice Kliničkog centra Banja Luka
(osim Klinika za dječiju hirurgiju i maksilofacijalnu hirurgiju) sprovedena je prospektivna
kohortna studija u trajanju od 01.11.2014. godine do 30.09.2015. godine. Radi identifikacije
faktora rizika za nastanak IOM sprovedena je ugnježđena anamnestička studija faktora rizika IOM.
Grupu slučajeva činili su pacijenti kod kojih je u periodu praćenja identifikovana IOM, a grupu
kontrola pacijenti bez IOM, mečovani po polu i uzrastu sa slučajevima. Rezultati. Od 196
pacijenata, kod 23 je registrovana BI sa prevalencijom pacijenata sa BI od 11,7%, koliko je iznosila
i prevalencija BI. Stopa incidencije se kretala od 0,59% na Klinici za urologiju do 2,65% na Klinici
za intenzivnu njegu i terapiju. Dužina hospitalizacije na odjeljenju, preoperativno brijanje, dužina
vremena od brijanja do operacije, broj osoba u operacionoj sali, klasa kontaminacije, ASA 4,
boravak u jedinici intenzivne njege, dužina boravka u jedinici intenzivne njege, centralni
vaskularni kateter, dužina drenaže, reintervencija, dužina urinarne kateterizacije i upotreba
kortikosteroida su bili značajno povezani sa nastankom IOM. NNIS0 i periferni vaskularni kateter
su bili protektivni faktori. Najčešći izolovani uzročnik bio je Staphylococcus aureus (40%), a
zatim slijede Acinetobacter spp. sa 15%, Klebsiella spp. (8,5%), koagulaza negativne stafilokoke
(8%), Escherichia coli (7,5%), Enterococcus i Pseudomonas sa po 5,1% i Proteus mirabilis 4,1%.
Meticilin rezistencija je zabilježena kod 41,7% izolata Staphylococcus aureus-a. Vankomicin
rezistencija je utvrđena kod 6,7% izolata Enterococcus spp., dok je rezistencija na cefalosporine
treće generacije zabilježena kod 75,0% Acinetobacter sp. i 53,3% Pseudomonas-a. Izolati E. Coli
(27,3%) i Klebsiella(20%) slučajeva su bili ESBL pozitivni. Zaključak. Postoji veći broj faktora
rizika za nastanak IOM, koje je moguće prevenirati.
Introduction: Nosocomial infections (NI) and surgical site infections (SSI) are global public
health issue. The main goal was to establish frequency of NI in surgery clinics of the University
Hospital of Banja Luka Clinic Centre, to determine frequency of SSI, risk factors for their
occurrence, causes and their antibiotic resistance. Methods: In order to determine frequency of
NI, the prevalence study based on standard method of ECDC was conducted in surgery clinics of
University Hospital of Banja Luka Clinic Centre (excluding Pediatric Surgery). For determining
the frequency of SSI in incidence compared to patients that are in surgery clinics of the University
Hospital of Banja Luka Clinic Centre (except Pediatric Surgery and Maxillofacial Surgery) there
was a prospective cohort study conducted in the period from 1/11/2014 to 30/9/2015. Nested
anamnestic study of SSI risk factors was conducted to identify risk factors for SSI occurrence.
There was a group of cases consisting of patients who were identified with SSI during the period
of monitoring, and a group of controlled patients without SSI, selected by sex and age parameters.
Results: From 196 patients, 23 were registered with NI prevalence from 11,7%. The
incidence rate ranged from 0.59% at the Urology Clinic to 2.65 % at the Clinic for Intensive Care
Therapy. Length of hospital stay in the department, preoperative shaving , amount of time spent
from shaving until operation , the number of people in the operating room, contamination degree,
ASA 4, stay in the intensive care unit, length of stay in the intensive care unit, central vascular
catheter, length of drainage, reintervention, length of urinary catheterization and use of
corticosteroids were significantly associated with the development of SSI.
NNIS0 and peripheral vascular catheter were protective factors. The most frequently isolated
cause was Staphylococcus aureus (40%), followed by Acinetobacter spp. with 15 %, Klebsiella
spp. (8.5 %), coagulase - negative staphylococci (8 %), Escherichia coli (7.5%), Enterococcus and
Pseudomonas with 5.1% and 4.1% Proteus mirabilis . Methicillin resistance was found in 41.7%
of Staphylococcus aureus. Vancomycin resistance was found in 6.7% of the isolates of
Enterococcus spp, and the resistance to third-generation cephalosporins was found in 75.0%
Acinetobacter spp. and in 53.3% Pseudomonas. E. coli isolates (27.3%) and Klebsiella (20%)
cases were ESBL positive. Conclusion: There are a number of risk factors for the development of
SSI that are preventable.
hospital infections, surgical site infections, prevalence study, prospective cohort
study, nested case control study, risk factors, antibiotic resistance
Klasifikaciona oznaka za naučnu oblast prema CERIF šifrarniku: B600
Serbian
Uvod. Bolničke infekcije (BI) i infekcije operativnog mjesta (IOM) predstavljaju globalni
javno zdravstveni problem. Cilj rada je bio da se utvrde učestalost i vrste BI na hirurškim
klinikama Univerzitetske bolnice Kliničkog centra Banja Luka, da se utvrde učestalost IOM,
faktori rizika za njihov nastanak, uzročnici i njihova rezistencija na antibiotike. Metode. Radi
utvrđivanja učestalosti i vrste BI na hirurškim klinikama Univerzitetske bolnice Kliničkog centra
Banja Luka (osim Klinike za dječiju hirurgiju) sprovedena je studija prevalencije prema
standardnom metodu ECDC. U cilju utvrđivanja učestalosti IOM kroz incidenciju u odnosu na
operisane pacijente na hirurškim klinikama Univerzitetske bolnice Kliničkog centra Banja Luka
(osim Klinika za dječiju hirurgiju i maksilofacijalnu hirurgiju) sprovedena je prospektivna
kohortna studija u trajanju od 01.11.2014. godine do 30.09.2015. godine. Radi identifikacije
faktora rizika za nastanak IOM sprovedena je ugnježđena anamnestička studija faktora rizika IOM.
Grupu slučajeva činili su pacijenti kod kojih je u periodu praćenja identifikovana IOM, a grupu
kontrola pacijenti bez IOM, mečovani po polu i uzrastu sa slučajevima. Rezultati. Od 196
pacijenata, kod 23 je registrovana BI sa prevalencijom pacijenata sa BI od 11,7%, koliko je iznosila
i prevalencija BI. Stopa incidencije se kretala od 0,59% na Klinici za urologiju do 2,65% na Klinici
za intenzivnu njegu i terapiju. Dužina hospitalizacije na odjeljenju, preoperativno brijanje, dužina
vremena od brijanja do operacije, broj osoba u operacionoj sali, klasa kontaminacije, ASA 4,
boravak u jedinici intenzivne njege, dužina boravka u jedinici intenzivne njege, centralni
vaskularni kateter, dužina drenaže, reintervencija, dužina urinarne kateterizacije i upotreba
kortikosteroida su bili značajno povezani sa nastankom IOM. NNIS0 i periferni vaskularni kateter
su bili protektivni faktori. Najčešći izolovani uzročnik bio je Staphylococcus aureus (40%), a
zatim slijede Acinetobacter spp. sa 15%, Klebsiella spp. (8,5%), koagulaza negativne stafilokoke
(8%), Escherichia coli (7,5%), Enterococcus i Pseudomonas sa po 5,1% i Proteus mirabilis 4,1%.
Meticilin rezistencija je zabilježena kod 41,7% izolata Staphylococcus aureus-a. Vankomicin
rezistencija je utvrđena kod 6,7% izolata Enterococcus spp., dok je rezistencija na cefalosporine
treće generacije zabilježena kod 75,0% Acinetobacter sp. i 53,3% Pseudomonas-a. Izolati E. Coli
(27,3%) i Klebsiella(20%) slučajeva su bili ESBL pozitivni. Zaključak. Postoji veći broj faktora
rizika za nastanak IOM, koje je moguće prevenirati.