“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Дејан Дмитровић
Makrozoobentos odabranih krenona sliva rijeke cvrcke
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Prirodno-matematičke nauke
-
Univerzitet u Banjoj Luci
Prirodno-matematički fakultet
Other Theses Metadata
MACROZOOBENTHOS OF SELECTED CRENONS OF THE CVRCKA RIVER BASIN
Vladimir Pešić (mentor)
Makrozoobentos eukrenona 50 izvora sliva rijeke Cvrcke je sakupljan semikvantitativno. Sezonski je analiziran makrozoobentos reokrenog, reopsamokrenog i kaptiranog izvora, posebno za eukrenon i hipokrenon. UtvrĎene su vrijednosti fizičkih i hemijskih parametara izvorskih biotopa, kao i osobine supstrata. PronaĎeno je 120 taksona makrozoobentosa, meĎu kojima su i tri vrste nove za nauku, najvjerovatnije endemi izvora sliva rijeke Cvrcke: Belgrandiella bozidarcurcici Glöer & Pešić, 2014, Dina sketi Grosser & Pešić, 2014 i Drusus crenophylax Graf & Vitecek, 2015. Najfrekventniji i najabundantniji takson je Gammarus fossarum Koch, 1836, a najveći broj sakupljenih taksona pripada familiji Chironomidae, kao i naselju Ephemeroptera, Plecoptera i Trichoptera (EPT). Faktori koji značajno utiču na naselje Diptera iz familije Chironomidae su nadmorska visina, učešće i pokrovnost kamenja u supstratu i koncentracija rastvorenog kiseonika, a najvaţniji faktori strukture EPT naselja su pokrovnost dna sa makrofitama, pH vrijednost, temperatura vode i elektroprovodljivost. UtvrĎeno je da plavljenje značajno utiče na sastav naselja makrozoobentosa povećavajući udio ritrobionata u reokrenim izvorima koji su izloţeni plavljenju. Nije utvrĎena statistički značajna razlika izmeĎu naselja makroinvertebrata eukrenala i hipokrenala. Ovi uglavnom mali kraški izvori sa kratkim tokom vjerovatno nemaju pravu izvorsku zonalnost, ali mogu, na osnovu faunističkih podataka, da pokazuju „kvazizonalnost“. Sprovedeno istraţivanje pokazuje da postojeći kriterijumi za utvrĎivanje zonalnosti u izvorima centralne Evrope trebaju biti modifikovani kako bi se opisali i različiti priobalni izvori u planinskom regionu zapadnog Balkana.
Makrozoobentos eukrenona 50 izvora sliva rijeke Cvrcke je sakupljan semikvantitativno. Sezonski je analiziran makrozoobentos reokrenog, reopsamokrenog i kaptiranog izvora, posebno za eukrenon i hipokrenon. UtvrĎene su vrijednosti fizičkih i hemijskih parametara izvorskih biotopa, kao i osobine supstrata. PronaĎeno je 120 taksona makrozoobentosa, meĎu kojima su i tri vrste nove za nauku, najvjerovatnije endemi izvora sliva rijeke Cvrcke: Belgrandiella bozidarcurcici Glöer & Pešić, 2014, Dina sketi Grosser & Pešić, 2014 i Drusus crenophylax Graf & Vitecek, 2015. Najfrekventniji i najabundantniji takson je Gammarus fossarum Koch, 1836, a najveći broj sakupljenih taksona pripada familiji Chironomidae, kao i naselju Ephemeroptera, Plecoptera i Trichoptera (EPT). Faktori koji značajno utiču na naselje Diptera iz familije Chironomidae su nadmorska visina, učešće i pokrovnost kamenja u supstratu i koncentracija rastvorenog kiseonika, a najvaţniji faktori strukture EPT naselja su pokrovnost dna sa makrofitama, pH vrijednost, temperatura vode i elektroprovodljivost. UtvrĎeno je da plavljenje značajno utiče na sastav naselja makrozoobentosa povećavajući udio ritrobionata u reokrenim izvorima koji su izloţeni plavljenju. Nije utvrĎena statistički značajna razlika izmeĎu naselja makroinvertebrata eukrenala i hipokrenala. Ovi uglavnom mali kraški izvori sa kratkim tokom vjerovatno nemaju pravu izvorsku zonalnost, ali mogu, na osnovu faunističkih podataka, da pokazuju „kvazizonalnost“. Sprovedeno istraţivanje pokazuje da postojeći kriterijumi za utvrĎivanje zonalnosti u izvorima centralne Evrope trebaju biti modifikovani kako bi se opisali i različiti priobalni izvori u planinskom regionu zapadnog Balkana.