“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Društveno-humanističke nauke
Univerzitet u Banjoj Luci
Filozofski fakultet
Istorija
Other Theses Metadata
The life and scientific work of Vladimir Ćorović
Радивој Радић (mentor)
Славица Васиљевић-Илић (član komisije)
Боривоје Милошевић (član komisije)
Doktorska disertacija pod naslovom Život i naučno djelo Vladimira Ćorovića
pripada tzv. istoriji istoriografije, odnosno jednoj disciplini, u okviru istorijske nauke, koja je u prethodnih dvadesetak godina doživjela veliki uspon. Navedena teza ima za cilj da osvijetli život i voluminozno naučno djelo jednog od najplodnijih srpskih i jugoslovenskih istoričara, koji je do početka Drugog svjetskog rata bio jedan od najpriznatijih intelektualaca svoga vremena, da bi poslije njegove tragične smrti, 1941. godine, Ćorovićevo djelo, na neki način, bilo anatemisano, zahvaljujući, prvenstveno, komunističkim vlastima, koje mu, između ostalog, nikada nisu „oprostile“ privrženost Dvoru i dinastiji Karađorđević, te visoki položaj u međunarodnoj masoneriji. Imajući u vidu da je bibliografija Vladimira Ćorovića biblijskih razmjera, odnosno da prelazi četvorocifreni broj, u navedenoj doktorskoj tezi nismo analizirali svaku njegovu studiju, raspravu, prikaz, članak, recenziju..., jer bi nas to
odvelo u nepotrebnu širinu. Naime, zadatak nam je bio da kroz analizu Ćorovićevog naučnog opusa ukažemo na njegove rezultate, do kojih je on došao u svojim istraživanjima, ali i da saopštimo u čemu današnja istoriografija podržava ili ne podržava Vladimira Ćorovića, odnosno koliko su i da li su njegovi naučni rezultati izdržali sud vremena? Doktorska disertacija podijeljena je na devet nejednakih poglavlja, u kojima se, osim životnog puta
Vladimira Ćorovića, daje i pregled naučnih oblasti iz kojih je on napisao značajan broj radova, počev od starije i novije istorije, književnosti, filologije, pomoćnih istorijskih nauka, istorije istoriografije... Osnovnu bazu izvora za proučavanje i vrednovanje Ćorovićevog lika i djela čine sačuvane bilješke o njemu, zatim pisana zaostavština, koja se čuva u Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Ćorovićeva bibliografija, te radovi drugih naučnika, koji se odnose na njegovo djelo, u kojima su savremeni istraživači opisali i vrednovali Ćorovićeve naučne rezultate, na osnovu čega možemo zaključiti da je on bio jedan od rijetkih istoričara koji je uvijek išao korak ispred svojih savremenika, bez obzira na to što za pojedine njegove stavove ne možemo reći da su i dan danas opravdani i održivi u nauci.
Vladimir Ćorović, život, naučno djelo, istorija, istoriografija
Klasifikaciona oznaka za datu naučnu oblast prema CERIF šifrarniku: H 220
Serbian
Doktorska disertacija pod naslovom Život i naučno djelo Vladimira Ćorovića
pripada tzv. istoriji istoriografije, odnosno jednoj disciplini, u okviru istorijske nauke, koja je u prethodnih dvadesetak godina doživjela veliki uspon. Navedena teza ima za cilj da osvijetli život i voluminozno naučno djelo jednog od najplodnijih srpskih i jugoslovenskih istoričara, koji je do početka Drugog svjetskog rata bio jedan od najpriznatijih intelektualaca svoga vremena, da bi poslije njegove tragične smrti, 1941. godine, Ćorovićevo djelo, na neki način, bilo anatemisano, zahvaljujući, prvenstveno, komunističkim vlastima, koje mu, između ostalog, nikada nisu „oprostile“ privrženost Dvoru i dinastiji Karađorđević, te visoki položaj u međunarodnoj masoneriji. Imajući u vidu da je bibliografija Vladimira Ćorovića biblijskih razmjera, odnosno da prelazi četvorocifreni broj, u navedenoj doktorskoj tezi nismo analizirali svaku njegovu studiju, raspravu, prikaz, članak, recenziju..., jer bi nas to
odvelo u nepotrebnu širinu. Naime, zadatak nam je bio da kroz analizu Ćorovićevog naučnog opusa ukažemo na njegove rezultate, do kojih je on došao u svojim istraživanjima, ali i da saopštimo u čemu današnja istoriografija podržava ili ne podržava Vladimira Ćorovića, odnosno koliko su i da li su njegovi naučni rezultati izdržali sud vremena? Doktorska disertacija podijeljena je na devet nejednakih poglavlja, u kojima se, osim životnog puta
Vladimira Ćorovića, daje i pregled naučnih oblasti iz kojih je on napisao značajan broj radova, počev od starije i novije istorije, književnosti, filologije, pomoćnih istorijskih nauka, istorije istoriografije... Osnovnu bazu izvora za proučavanje i vrednovanje Ćorovićevog lika i djela čine sačuvane bilješke o njemu, zatim pisana zaostavština, koja se čuva u Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Ćorovićeva bibliografija, te radovi drugih naučnika, koji se odnose na njegovo djelo, u kojima su savremeni istraživači opisali i vrednovali Ćorovićeve naučne rezultate, na osnovu čega možemo zaključiti da je on bio jedan od rijetkih istoričara koji je uvijek išao korak ispred svojih savremenika, bez obzira na to što za pojedine njegove stavove ne možemo reći da su i dan danas opravdani i održivi u nauci.