“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Figun, Ljubica
Modeliranje oscilovanja stijenske mase pri miniranju u funkciji zaštite objekata
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 (CC BY-NC-SA 3.0)
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Tehničko-tehnološke nauke
Univerzitet u Banjoj Luci
Rudarski fakultet
Katedra za površinsku eksplataciju mineralnih sirovina i eksplataciju fluida
Other Theses Metadata
Modeling of blast- induced rock mass oscillation in function of protecting objects
Tehničke nauke- Rudarstvo
Kostić, Srđan (mentor)
Predmet doktorske disertacije je istraživanje uticaja potresa od miniranja na građevinske objekte, u funkciji zaštite objekata. U disertaciji su formirani modeli koji omogućavaju preciznu procjenu sigurnosnih rastojanja od mjesta miniranja, za različite tipove građevinskih objekata, korišćenjem savremenih matematičkih metoda višestruke linearne regresije (MLR) i vještačkih neuronskih mreža (ANN), na primjerima površinskog kopa “Hardovac“ - Ševarlije i lokaciji poslovno-stambene zgrade Skyline - Beograd. Modeli su razvijeni kao nelinearne funkcije karakteristika oscilovanja stijenske mase (brzine i frekvencije oscilovanja) od bušačkih i minerskih parametara: ukupne količine eksploziva, količine eksploziva po intervalu usporenja, broja bušotina, dužine bušotina, rastojanja između bušotina u redu, rastojanja između redova bušotina, rastojanja od mjernog mjesta do mjesta miniranja i sigurnosnih rastojanja. Sprovedena istraživanja u okviru disertacije bila su terenska mjerenja i prikupljanje podataka a zatim i matematička analiza rezultata. Dobijeni rezultati istraživanja u doktorskoj disertaciji ukazuju da i MLR i ANN pristup pružaju statistički značajne modele procjene, koji omogućavaju izračunavanje sigurnosnih rastojanja za različitu količinu eksploziva. Izvršena analiza ukazuje na postojanje statistički značajnih dvofaktorskih interakcija, između svih analiziranih ulaznih parametara. Rastojanje između bušotina u redu, dužine minskih bušotina i broj bušotina imaju značajan negativan nelinearni uticaj na frekvenciju oscilovanja, dok rastojanje od mjernog mjesta do mjesta miniranja i rastojanje između redova bušotina imaju mali nelinearni negativni uticaj na frekvenciju oscilovanja. S druge strane, ukupna količina eksploziva i količina eksploziva po intervalu usporenja imaju značajan pozitivan uticaj na frekvenciju oscilovanja. Istraživanja u gradskoj sredini pokazuju da sa povećanjem rastojanja od mjesta mjerenja do mjesta miniranja opada brzina oscilovanja stijenske mase, dok ista raste sa povećanjem količine eksploziva po intervalu usporenja. Ukupna količina eksploziva nema statistički značajan uticaj u razmatranom rasponu na jačinu potresa od miniranja. Uspostavljena korelacija između maksimalne brzine i frekvencije oscilovanja, sigurnosnih rastojanja od objekta i ukupne količine eksploziva u zavisnosti od kategorije konstrukcije, a u funkciji zaštite građevinskih objekata predstavlja originalni naučni doprinos. Dobijeni rezultati imaju inženjerski doprinos jer mogu poslužiti kao smjernica za uspostavljanje slične korelacije za druge kamenolome krečnjaka i čvrstih stijena. Na ovaj način potreba za čestim mjerenjima vibracija izazvanih eksplozijom može se značajno smanjiti, dok bi sigurnost objekata u okviru određenog kamenoloma i u neposrednoj blizini miniranja bila znatno povećana.
miniranje, građevinski objekat, predviđanje potresa, sigurno rastojanje, model, višestruka linearna regresija, vještačke neuronske mreže
Klasifikaciona oznaka (CERIF): T 340 Rudarstvo
Serbian
Predmet doktorske disertacije je istraživanje uticaja potresa od miniranja na građevinske objekte, u funkciji zaštite objekata. U disertaciji su formirani modeli koji omogućavaju preciznu procjenu sigurnosnih rastojanja od mjesta miniranja, za različite tipove građevinskih objekata, korišćenjem savremenih matematičkih metoda višestruke linearne regresije (MLR) i vještačkih neuronskih mreža (ANN), na primjerima površinskog kopa “Hardovac“ - Ševarlije i lokaciji poslovno-stambene zgrade Skyline - Beograd. Modeli su razvijeni kao nelinearne funkcije karakteristika oscilovanja stijenske mase (brzine i frekvencije oscilovanja) od bušačkih i minerskih parametara: ukupne količine eksploziva, količine eksploziva po intervalu usporenja, broja bušotina, dužine bušotina, rastojanja između bušotina u redu, rastojanja između redova bušotina, rastojanja od mjernog mjesta do mjesta miniranja i sigurnosnih rastojanja. Sprovedena istraživanja u okviru disertacije bila su terenska mjerenja i prikupljanje podataka a zatim i matematička analiza rezultata. Dobijeni rezultati istraživanja u doktorskoj disertaciji ukazuju da i MLR i ANN pristup pružaju statistički značajne modele procjene, koji omogućavaju izračunavanje sigurnosnih rastojanja za različitu količinu eksploziva. Izvršena analiza ukazuje na postojanje statistički značajnih dvofaktorskih interakcija, između svih analiziranih ulaznih parametara. Rastojanje između bušotina u redu, dužine minskih bušotina i broj bušotina imaju značajan negativan nelinearni uticaj na frekvenciju oscilovanja, dok rastojanje od mjernog mjesta do mjesta miniranja i rastojanje između redova bušotina imaju mali nelinearni negativni uticaj na frekvenciju oscilovanja. S druge strane, ukupna količina eksploziva i količina eksploziva po intervalu usporenja imaju značajan pozitivan uticaj na frekvenciju oscilovanja. Istraživanja u gradskoj sredini pokazuju da sa povećanjem rastojanja od mjesta mjerenja do mjesta miniranja opada brzina oscilovanja stijenske mase, dok ista raste sa povećanjem količine eksploziva po intervalu usporenja. Ukupna količina eksploziva nema statistički značajan uticaj u razmatranom rasponu na jačinu potresa od miniranja. Uspostavljena korelacija između maksimalne brzine i frekvencije oscilovanja, sigurnosnih rastojanja od objekta i ukupne količine eksploziva u zavisnosti od kategorije konstrukcije, a u funkciji zaštite građevinskih objekata predstavlja originalni naučni doprinos. Dobijeni rezultati imaju inženjerski doprinos jer mogu poslužiti kao smjernica za uspostavljanje slične korelacije za druge kamenolome krečnjaka i čvrstih stijena. Na ovaj način potreba za čestim mjerenjima vibracija izazvanih eksplozijom može se značajno smanjiti, dok bi sigurnost objekata u okviru određenog kamenoloma i u neposrednoj blizini miniranja bila znatno povećana.