“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Danelišen, Tibor D.
Stepen raširenosti i relevantni prediktori prisustva droga u populaciji adolescenata u Republici Srpkoj
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 (CC BY-NC-SA 3.0)
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Medicinske nauke
Univerzitet u Banjoj Luci
Medicinski fakultet
Other Theses Metadata
Distribution and relevant predictors of drug abuse in adolescent population in Republic of Srpska
medicinske nauke - medicina - psihijatrija / medical science - medicine - psychiatry
Stojaković, Milan (mentor)
Naučno-istraživački rad je nastao iz potrebe da se razumije odkud izvire interes mladih za psihoaktivne supstance. Zašto, u situaciji relativno lake dostupnosti različitih vrsta droga, neki adolescenti a priori odbacuju drogu, neki probaju pa prestanu, a neki nastave uprkos drastičnim oštećenjima koje trpe? Šta (ko) i kako utiče na odluke ove vrste? Mogućnost eksperimetalnog proučavanja i izravnog uvida u etiologiju zloupotrebe droga ograničena je prirodom problema i brojnim etičkim barijerama, Ali smo pristupili pažljivom proučavanju ukupanog kontesta drogiranja, nastojeći da utvrdimo „rodbinske veze“ (statistički rečeno korelacije) sa različitim aspektima prilagođavanja, ponašanja, stavova adolescenta i na taj način (indirektno) smo došli do upotrebljivih podataka. Iako je težište istraživanja na uslovljenosti zloupotrebe droga, ono neophodno uključuje i epidemiološki dio koji je obuhvatao 1978 ispitanika stratificiranih po dobi (razredu kojeg pohađaju i to 9. razred osnovnih škola kao i 1. do 4. razred srednjih škola kao i profilu škole (kod srednjih škola) za potrebe deskriptivne statistike. Na ovaj način obuhvaćena je populacija adolescenata srednje i kasne adolescencije koja se nalazi u školskom sistemu Republike Srpske. Iz tehničkih razloga jedinica uzorkovanja bila je razred (odjeljenje) a ne pojedinac.
Ključni pojam kojim se operiše pri analizi i interpretaciji rezultata istraživanja jeste već spomenuta korelacija te statistička interpretacija rezultata igra ključnu ulogu u ovom istraživačkom projektu.
Kako bi istraživali relevantne predikatore zloupotrebe psihoaktivnih supstanci kao i kolerate pojave eksperimentisanja istraživanu populaciju smo podjelili u 5 istraživačkih grupa i to:
„Zavisnik“ (adolescenti koji su konzumirali psihoaktovnu supstancu više puta tokom posljednjih mjesec dana); „Eksperimentator“ (adolescenti koji su jedanput konzumirali jednu ili više različitih psihoaktivnih supstanci); „Alkohol“ (adolescenti koji konzumiraju redovno alkohol); „Duhan“ (adolescenti koji konzumiraju duhanske proizvode redovno); „Apstinent“ (adolescenti koji nisu
konzumirali niti jednu od psihoaktivnih supstanci uključujući duhan i alkohol).
Za potrebe istraživanja korišten je multi-dimenzionalan upitnik, koji se sastoji od tri osnovna dijela:
• Izjave
• Upitnika za ispitivanje stavova
• Testa znanja
Kroz izjavu su prikupljeni osnovni podaci o ispitaniku, njegovom načinu života, porodici, široj okolini i dr. Namjera je dobiti tačne (iskrene) odgovore o svim potencijalno relevantnim parametrima, koje je ispitanik u stanju direktno sagledati i iskazati (imajući u vidu dob, zrelost i mogućnost introspekcije).
Prikazani rezultati istraživanja nedvosmisleno upućuju na izrazitu kontaminiranost životnog okruženja mladih različitim vrstama psihoaktivnih substanci ali i na visoku prijemčljivost današnjeg adolescenta na „sirenski“ zov droge. Prema svjedočenju adolescenata ponuda je droga obilna, raznovrsna i „distributvna mreža“ koristeći „mravlju trgovinu“ nudi istu na svim mjestima okupljanja mladih, uključujući i školu. Sa sigurnošću možemo tvrditi da će današnji adolescentprije
ili kasnije- čuti o drogi, vidjeti je, doći u dodir sa vršnjacima koji je konzumiraju i imati priliku da istu uzme, ako želi. I dok većina još zazire od tzv. „teških“ droga, duhan, alkohol i marihuana snažno su inkorporirani u društvene rituale adolescenata i percipirani kao „cool“ kod mnogih
adolescenata. Psihoaktivne supstance su postale poželjne u svijetu zabave gdje su postale „condiciosine qua non“ dobrog provoda. Maturant srednje škole koji nije eksperimentisao sa „lakim“ drogama danas ima status čudaka i rijetko će vidjeti divljenje u očima vršnjaka, a mnogo češće podsmjeh i sumnjičavost.
Čini se da strah od droge slabi iz generacije u generaciju i prva iskustva sa psihoaktivnim supstancama uključujući i duhan i alkohol adolescenti stiču sve ranije, često već u osnovnoj školi.
Kakve posljedice će to imati na njihov trajni odnos prema psihoaktivnim supstancama, nemožemo sa sigurnošću reći, ali nemamo osnove za optimizam
Jedan od vrednijih nalaza ovog istraživanja nesumljivo je onaj o međusobnoj povezanosti zloupotrebe različitih psihoaktivnih substanci, te povezanost drogiranja i ostalih oblika socijalno devijantnog ponašanja. Vidjeli smo da pušači duhana pokazuju veću sklonost konzumiranju ostalih droga u poređenju sa vršnjacima nepušačima, među ljubiteljima alkohola nalazimo znatno više pušača (duhan, marihuana) i pobornika teških droga nego među adolescentima koji ne piju i tako
u krug. Međusobne veze ne pokazuju se samo na kavlitativnom nivou (konzumira- ne konzumira) nego obuhvataju i kvantitativne aspekte. Tako među teškim pušačima duhana (ili marihuane) nalazimo višu stopu konzumacije ostalih droga nego među umjerenim pušačima, umjereni prednjače u odnosu na one koji „samo pućkaju“ i ne „uvlače“ dim. Također smo utvrdili poprilično čvrst hronološki tok u zloupotrebi različitih vrsta droga.
Drogiranju skloni adolescenti, gotovo u pravilu, ulaze u svijet opojnih droga kroz alkohol i duhan, nakon kojih je marihuana (90,77%), međutim ono što je bilo iznenađenje za nas tokom istraživanja visoka zloupotreba sedativa u adolescentskoj populaciji (1.62%), a tek onda ostale ilegalne droge.
Oni koji ne pokazuju interesovanje za duhan i alkohol vrlo će rijetko posegnuti za ilegalnim drogana (posebno za onim teže kategorije).
Veza droga- socijalno devijantno ponašanje (u koje smo uvrstili ne samo antisocijalno ponašanje već i svaki oblik devijantnog ponašanja adolescenata po mnogim segmentima) funkcioniše vrlo slično vezi droga-droga: adolescenti skloni zloupotrebi psihoaktivnih supstanci češće praktikuju devijantne forme ponašanja (prilagođavanja) od apstinenata, unutar populacije konzumenata devijantniji su oni sa većim stepenom konzumacije. Konačno postoji i uska povezanost različitih formi devijantnog ponašanja (prilagođavanja).
U želji da operacionalizujemo primarnu prevenciju vidjeli smo da se pod pojmom “sklonost drogi”, zapravo, krije niz deficita u prilagođavanju i psihičkom razvoju adolescenta, udruženih sa nerazumnim zahtjevima i pritiscima okoline. Suzbiti interes za drogu neznači ništa drugo nego pomoći adolescentu da u povoljnom okruženju unaprjedi i afirmiše svoju kompetentnost za prilagođavanjem. Apstinencija od droga indikator je uspješne prevencije, ali ne i njen smisao. Isto
tako, rana konzumacija alkohola i duhana znak je neuspjeha primarne prevencije i signal za akciju onima koji se bave sekundarnom prevencijom
The academic project was created to provide an insight into the young population’s curiosity for drug use. The study is trying to answer why, in the situation of relatively easy access to the various types of drugs, some adolescents choose to reject drug use, some try drugs and then stop their usage, and some continue the utilization of drugs despite the long-lasting consequences of their behavior?
The more comprehensive scientific exploration of the etiology of drug use is limited by common issues and is hindered by various ethical problems. In order to provide the answer to this question, we have utilized the analysis of the overall context of drug use, specifically focusing on the establishment of the “causative causes” (statistical term-correlations) between the different aspects of adjustments, behavior, and general attitudes of the examined population. Through this indirect approach, we were able to produce a specific dataset. Even though the main focus of the study is to investigate the factors involved in drug use, the essential epidemiological portion of the study included 1978 subjects who
were stratified according to their age (the school grade they attend). The subjects included students who attend the ninth grade of their elementary school and students who attended the first to fourth grade of high school. The high school population was also stratified according to the general profile
of the school, and this data was used in the descriptive statistical analysis of the study results. The subject selection process ensured the inclusion of middle and late adolescents who are enrolled in the school system of the Republic of Srpska. Because of study limitations, the examined unit was a specific class and not an individual student. The primary focus of the study’s result interpretation is the presence of the previously stated correlation and statistical confirmation.
Our study population was divided into five groups: Addicts, Experimenters, Alcohol users, Tobacco users, and Abstinent. This division was done to examine the critical predictors of the use of psychoactive substances and correlate the data with the initiation of drug use. We have used a multidimensional questionnaire to collect our data. The questionnaire consisted of three parts:
• Statement
• Questionnaire examining the general opinions
• Knowledge quiz
The statement portion is used to collect the basic information about the subjects, their way of life, their
surroundings, etc. The intention is to obtain correct (sincere) answers about all potentially relevant parameters which can be identified by the subject giving its age, cognitive ability, and maturity. The results of this study undoubtedly confirm the contamination of young individuals living environment with various types of psychoactive substances. The same results indicate the high level
of adolescents’ fascination with the “allure of drugs.” According to our adolescent subjects, the supply of drugs is abundant. There is access to a variety of narcotics, and “the distribution network” can offer the drugs in various gathering locations, including schools. We can conclude from this study that today’s adolescents will now or later receive information about the drugs, be exposed to the various types of drugs, come in contact with their peers who use drugs, and will have a chance to try them (if they choose to do so). While the majority of subjects are adverse towards “heavy drugs,” tobacco, alcohol, and marihuana use are firmly incorporated into social rituals of the adolescent population. These types of substance abuse are perceived as “cool” among this segment of the population. Psychoactive substances have become sought after in the nightlife scene where they become “condicio sine qua non” of having a good time. The high school seniors who did not
exhibit the experimentation phase with the “light” drugs are perceived as eccentric. These individuals will rarely be looked up to in the eyes of their classmates and would usually attract criticism and would be publicly mocked. It seems that the fear of drugs is becoming weaker and weaker from one generation to another, and the first experiences with psychoactive substances, including tobacco and alcohol, are experienced much earlier than before. The first exposure to these substances is now reported to take place during elementary education. It is hard to say what kind of long-term consequences this easy exposure to psychoactive substances will have on their development. The only conclusion we can make is that there is no room for optimism. One of the essential conclusions of this study is the presence of a correlation between the abuse of various psychoactive substances
and the existence of the connection between drug abuse and other forms of socially deviant behavior. Our study has shown that the individuals who smoke also have the tendency to consume other drugs when compared to the members of the same group who do not smoke. Among the adolescents who use alcohol, we were able to identify a larger number of subjects who smoke (tobacco and marihuana) and use heavier narcotics when compared to the adolescents who do not consume alcohol and so on.
These correlations are not only identified at the qualitative level (consume vs. not consume). The connection is also identified quantitively. We have found higher use of drugs among heavy smokers (or marihuana users) when compared with moderate smokers. Moderate smokers also exhibit the higher use of drugs when compared to the individuals who “puff” and “do not inhale” the smoke.
We have also identified an important chronological course related to the various types of drug abuse. The adolescents inclined to use drugs almost regularly enter the world of narcotics through alcohol and tobacco use. The usage of marihuana (90,77%) is still dominant in adolescent population, hat was surprising to us is the high incidence of abuse of sedatives in the adolescent population (1,67%),
further followed by the utilization of other illegal drugs. The subject who does not express an interest in tobacco or alcohol will most likely abstain from the usage of illicit drugs (especially the more severe narcotics). The connection between drug use and socially deviant behavior (which includes not only the antisocial behavior but every form of deviant behavior of adolescents according to
several segments) is very similar to the connection between drugs and drug use. The adolescents who are also drug users are more prone to deviant behavior patterns (adjustment) when compared to abstinent subjects. There is also a close correlation between the various forms of deviant behavior (adjustment). Our efforts to operationalize primary prevention have led us to discover the fact that
the umbrella term “tendency towards the drug use” hides the array of underlying defects in the adjustment and psychological development mechanisms which are very commonly accompanied by the unreasonable pressures and expectations from the environment. The process of inhibition of the tendencies for drug use can be most clearly defined as providing support to adolescents, who are in
a tempting environment, to develop and affirm its adjustment mechanisms. Abstinence from drugs is an indicator of successful preventive measures. However, it is not their main cause. We can also state that the early use of alcohol and tobacco is a sign of primary prevention failure, and it presents an indication for the activation of secondary prevention measures.
adolescents, drug abuse, alcohol, tobacco, psychoactive substances, prevention
prema CERIF šifrarniku : B650
Serbian
Naučno-istraživački rad je nastao iz potrebe da se razumije odkud izvire interes mladih za psihoaktivne supstance. Zašto, u situaciji relativno lake dostupnosti različitih vrsta droga, neki adolescenti a priori odbacuju drogu, neki probaju pa prestanu, a neki nastave uprkos drastičnim oštećenjima koje trpe? Šta (ko) i kako utiče na odluke ove vrste? Mogućnost eksperimetalnog proučavanja i izravnog uvida u etiologiju zloupotrebe droga ograničena je prirodom problema i brojnim etičkim barijerama, Ali smo pristupili pažljivom proučavanju ukupanog kontesta drogiranja, nastojeći da utvrdimo „rodbinske veze“ (statistički rečeno korelacije) sa različitim aspektima prilagođavanja, ponašanja, stavova adolescenta i na taj način (indirektno) smo došli do upotrebljivih podataka. Iako je težište istraživanja na uslovljenosti zloupotrebe droga, ono neophodno uključuje i epidemiološki dio koji je obuhvatao 1978 ispitanika stratificiranih po dobi (razredu kojeg pohađaju i to 9. razred osnovnih škola kao i 1. do 4. razred srednjih škola kao i profilu škole (kod srednjih škola) za potrebe deskriptivne statistike. Na ovaj način obuhvaćena je populacija adolescenata srednje i kasne adolescencije koja se nalazi u školskom sistemu Republike Srpske. Iz tehničkih razloga jedinica uzorkovanja bila je razred (odjeljenje) a ne pojedinac.
Ključni pojam kojim se operiše pri analizi i interpretaciji rezultata istraživanja jeste već spomenuta korelacija te statistička interpretacija rezultata igra ključnu ulogu u ovom istraživačkom projektu.
Kako bi istraživali relevantne predikatore zloupotrebe psihoaktivnih supstanci kao i kolerate pojave eksperimentisanja istraživanu populaciju smo podjelili u 5 istraživačkih grupa i to:
„Zavisnik“ (adolescenti koji su konzumirali psihoaktovnu supstancu više puta tokom posljednjih mjesec dana); „Eksperimentator“ (adolescenti koji su jedanput konzumirali jednu ili više različitih psihoaktivnih supstanci); „Alkohol“ (adolescenti koji konzumiraju redovno alkohol); „Duhan“ (adolescenti koji konzumiraju duhanske proizvode redovno); „Apstinent“ (adolescenti koji nisu
konzumirali niti jednu od psihoaktivnih supstanci uključujući duhan i alkohol).
Za potrebe istraživanja korišten je multi-dimenzionalan upitnik, koji se sastoji od tri osnovna dijela:
• Izjave
• Upitnika za ispitivanje stavova
• Testa znanja
Kroz izjavu su prikupljeni osnovni podaci o ispitaniku, njegovom načinu života, porodici, široj okolini i dr. Namjera je dobiti tačne (iskrene) odgovore o svim potencijalno relevantnim parametrima, koje je ispitanik u stanju direktno sagledati i iskazati (imajući u vidu dob, zrelost i mogućnost introspekcije).
Prikazani rezultati istraživanja nedvosmisleno upućuju na izrazitu kontaminiranost životnog okruženja mladih različitim vrstama psihoaktivnih substanci ali i na visoku prijemčljivost današnjeg adolescenta na „sirenski“ zov droge. Prema svjedočenju adolescenata ponuda je droga obilna, raznovrsna i „distributvna mreža“ koristeći „mravlju trgovinu“ nudi istu na svim mjestima okupljanja mladih, uključujući i školu. Sa sigurnošću možemo tvrditi da će današnji adolescentprije
ili kasnije- čuti o drogi, vidjeti je, doći u dodir sa vršnjacima koji je konzumiraju i imati priliku da istu uzme, ako želi. I dok većina još zazire od tzv. „teških“ droga, duhan, alkohol i marihuana snažno su inkorporirani u društvene rituale adolescenata i percipirani kao „cool“ kod mnogih
adolescenata. Psihoaktivne supstance su postale poželjne u svijetu zabave gdje su postale „condiciosine qua non“ dobrog provoda. Maturant srednje škole koji nije eksperimentisao sa „lakim“ drogama danas ima status čudaka i rijetko će vidjeti divljenje u očima vršnjaka, a mnogo češće podsmjeh i sumnjičavost.
Čini se da strah od droge slabi iz generacije u generaciju i prva iskustva sa psihoaktivnim supstancama uključujući i duhan i alkohol adolescenti stiču sve ranije, često već u osnovnoj školi.
Kakve posljedice će to imati na njihov trajni odnos prema psihoaktivnim supstancama, nemožemo sa sigurnošću reći, ali nemamo osnove za optimizam
Jedan od vrednijih nalaza ovog istraživanja nesumljivo je onaj o međusobnoj povezanosti zloupotrebe različitih psihoaktivnih substanci, te povezanost drogiranja i ostalih oblika socijalno devijantnog ponašanja. Vidjeli smo da pušači duhana pokazuju veću sklonost konzumiranju ostalih droga u poređenju sa vršnjacima nepušačima, među ljubiteljima alkohola nalazimo znatno više pušača (duhan, marihuana) i pobornika teških droga nego među adolescentima koji ne piju i tako
u krug. Međusobne veze ne pokazuju se samo na kavlitativnom nivou (konzumira- ne konzumira) nego obuhvataju i kvantitativne aspekte. Tako među teškim pušačima duhana (ili marihuane) nalazimo višu stopu konzumacije ostalih droga nego među umjerenim pušačima, umjereni prednjače u odnosu na one koji „samo pućkaju“ i ne „uvlače“ dim. Također smo utvrdili poprilično čvrst hronološki tok u zloupotrebi različitih vrsta droga.
Drogiranju skloni adolescenti, gotovo u pravilu, ulaze u svijet opojnih droga kroz alkohol i duhan, nakon kojih je marihuana (90,77%), međutim ono što je bilo iznenađenje za nas tokom istraživanja visoka zloupotreba sedativa u adolescentskoj populaciji (1.62%), a tek onda ostale ilegalne droge.
Oni koji ne pokazuju interesovanje za duhan i alkohol vrlo će rijetko posegnuti za ilegalnim drogana (posebno za onim teže kategorije).
Veza droga- socijalno devijantno ponašanje (u koje smo uvrstili ne samo antisocijalno ponašanje već i svaki oblik devijantnog ponašanja adolescenata po mnogim segmentima) funkcioniše vrlo slično vezi droga-droga: adolescenti skloni zloupotrebi psihoaktivnih supstanci češće praktikuju devijantne forme ponašanja (prilagođavanja) od apstinenata, unutar populacije konzumenata devijantniji su oni sa većim stepenom konzumacije. Konačno postoji i uska povezanost različitih formi devijantnog ponašanja (prilagođavanja).
U želji da operacionalizujemo primarnu prevenciju vidjeli smo da se pod pojmom “sklonost drogi”, zapravo, krije niz deficita u prilagođavanju i psihičkom razvoju adolescenta, udruženih sa nerazumnim zahtjevima i pritiscima okoline. Suzbiti interes za drogu neznači ništa drugo nego pomoći adolescentu da u povoljnom okruženju unaprjedi i afirmiše svoju kompetentnost za prilagođavanjem. Apstinencija od droga indikator je uspješne prevencije, ali ne i njen smisao. Isto
tako, rana konzumacija alkohola i duhana znak je neuspjeha primarne prevencije i signal za akciju onima koji se bave sekundarnom prevencijom