“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Brkić, Almina
Obrazovno-vaspitni efekti istraživačkog rada učenika u nastavi Moje okoline
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Društveno-humanističke nauke
Univerzitet u Banjoj Luci
Filozofski fakultet
Pedagogija
Other Theses Metadata
Educational Effects of Pupils' Research Work in Teaching of the subject My Environment
168 listova
Društvene nauke - Pedagogija
Social sciences - Pedagogical sciences
Datum odbrane: 15. 01. 2021.
Anđić, Dunja (mentor)
Istraživački rad učenika u nastavi Moje okoline predstavlja odgovor na potrebe
suvremenih procesa odgoja i obrazovanja u školama. Brojna istraživanja potvrdila su
pozitivne učinke istraživačkog rada na obrazovna postignuća učenika, na povećanje
motivacije i razvoj analitičkog i kritičkog mišljenja. Također istraživanja ukazuju da
istraživački rad u nastavi utječe na razvoj pozitivnih stavova prema nauci i predmetu te potiče razvoj naučne pismenosti i veću saradnju među učenicima. Istraživački rad
učenika predstavlja novu mogućnost ostvarivanja efikasnijeg obrazovanja i permanentna je inovacija koja obezbjeđuje maksimalnu angažovanost učenika i njegov aktivan pristup procesu učenja te time može da doprinese kvalitetnijem usvajanju novih znanja. Analiza teorijskih postavki i empirijskih istraživanja istraživačkog rada učenika, koje su dijelom prikazane i u ovom radu, ukazuje da taj rad posjeduje brojne didaktičkometodičke vrijednosti u domenu razvijanja i podsticanja viših misaonih procesa, inicijative, stvaralaštva i drugih kvaliteta učenika.
Obrazovno-vaspitni efekti u ovom istraživanju operacionalizirani su kroz opći
stepen znanja učenika. Zavisne varijable obuhvatale su obrazovno-vaspitne efekte koji
su rezultat djelovanja eksperimentalnog faktora. Pod obrazovno-vaspitnim efektima
podrazumijevaju se ostvarena znanja učenika koja pripadaju domenu školskog učenja i
znanja.Predmetom istraživanja označena je i sklonost učenika ka asertivnom,
agresivnom ili pasivnom načinu pristupa razrješavanju konfliktnih/problemskih situacija, empatiji učenika, moralnom rezonovanju učenika i stavovima prema školi i
pohađanju nastave.
Cilj istraživanja bio je utvrđivanje uticaja primjene istraživačkog rada učenika u
nastavi Moje okoline na obrazovno-vaspitne efekte.
Nezavisnu varijablu predstavljao je eksperimentalni faktor, a to je u našem
slučaju istraživački rad učenika u nastavi Moje okoline. Realizirani su određeni nastavni časovi na kojima su učenici radili na istraživačkim zadacima koji su bili tačno definisani od strane nastavnika. Modeli istraživačkog rada učenika bili su: istraživački rad učenika na tekstu, individualizirani modeli istraživačkog rada učenika, istraživačko-stvaralački modeli te problemsko-otkrivajući modeli. U istraživanju su primijenjene dvije istraživačke metode: metoda teorijske analize i metoda eksperimenta.
U cilju utvrđivanja znanja učenika je primijenjeno testiranje u inicijalnom i
finalnom mjerenju. Samoprocjene učenika vezane za njihovo kognitivno funkcionisanje
i ispitivane stavove takođe su bile procijenjene u okviru inicijalnog i finalnog mjerenja.
Cjelokupno eksperimentalno istraživanje realizovano je u školskoj 2019/2020.
godini. Ukupan uzorak istraživanja obuhvatio je 89 učenika iz četiri odjeljenja četvrtog razreda. Nakon ujednačavanja grupa, određeno je koja dva razreda će činiti
eksperimentalnu, a koja dva kontrolnu grupu. U eksperimentalnoj grupi uveden je
istraživački rad učenika kao eksperimentalni faktor, dok su u kontrolnoj grupi
primjenjivane metode tradicionalne nastave.
U istraživanju su analizirani parametri deskriptivne statistike i frekvencije.
Poređenje rezultata eksperimentalne i kontrolne grupe na inicijalnom i finalnom
mjerenju za numeričke varijable izvršeno je primjenom t-testa za nezavisne i zavisne
uzorke. U poređenju grupa na osnovu kategoričkih varijabli primijenjeni su hi kvadrat
test i Wilcoxonov test.
Dobijeni rezultati pokazali su da učenici eksperimentalne grupe koji su se sa
gradivom predmeta Moja okolina susreli istraživačkim radom postižu značajno bolje
rezultate od učenika kontrolne grupe koji su radili prema metodama tradicionalne
nastave. Nasuprot tome, u procjenama stilova rješavanja konflikata, moralnosti,
asertivnosti i empatije nisu registrovane razlike koje bi se mogle pripisati primjeni
istraživačkog načina rada učenika.
Na osnovu dobijenih rezultata zaključeno je da je istraživački rad učenika u
obradi gradiva Moja okolina u četvrtom razredu osnovne škole povezan sa postignućem
iz ovog predmeta, ali da na ovom uzrastu nije povezan sa funkcionisanjem konativnih
karakteristika ličnosti. Konačno, dobijeni rezultati pokazuju potrebu za primjenom
istraživačkog rada u nastavi, ali i daljnjim istraživanjima povezanima s obrazovnovaspitnim efektima istraživačkog rada u nastavi.Imajući takve smjernice u vidu, preporučuje se i provjera dobijenih rezultata u daljim istraživanjima sa učenicima drugih uzrasta i u okviru drugih nastavnih predmeta. U konačnici, moguće je zaključiti da su na temelju dobijenih rezultata ovog istraživanja obogaćena postojeća saznanja metodike Moje okoline kao specifične pedagoške naučne discipline.
Pupils'research work within the subject My Environment is an outcome of the
need of modern education since many researches have shown its positive effetcs on
accomplishments in education, higher motivation, development of critical and analytical thinking, development of scientific literacy, positive attituted towards science and the subject. Research work of pupils is a new educational and upbringing method as well as a new opportunity to achieve more effective education and continuous innovation that ensures maximum student engagement and their active approach to the learning process. An analysis of the theoretical settings and empirical research of pupils work within this thesis shows numerous didactic-methodical values in the field of developing and stimulating higher mental processes, initiative, creativity, motivation and other qualities of pupils.
Author has decided to operationalize the educational effects in this research
through the general level of students' knowledge because theoretical and empirical
research shows different and numerous effects of students' research work, and in certain
study is not possible to measure all possible effects. In this thesis author puts the most stress on propensity for assertive, aggressive or passive ways of approaching conflict / problem situations, students' empathy, students' moral reasoning and attitudes towards school and attending classes as the subject of this research.
However, it is not directly related to the variables within the domain of school
learning and knowledge dislike above mentioned subject.
This approach will enrich and enhance the existing knowledge fund of the My
environment methodology as a specific pedagogical scientific discipline. The aim of the research is to determine the impact of the application of student research work in teaching My environment on educational effects.
The independent variable is the experimental factor, in this case represented by
the students' research work in teaching My Environment. The dependent variables include the educational effects resulting from the effect of the experimental factor. Two
research methods applied in the research, were as follows: the theoretical analysis
method and the experiment method.
Testing is applied in the initial and final measurement to determine students'
knowledge. Also, pupils' self-assessments of their cognitive functioning and attitudes examined will be assessed within the framework of initial and final measurement.The total sample of the survey consisted of 89 pupils from four fourth-grade classes. After equalization, it is determined which two classes would constitute the experimental and which two control groups. In the experimental group, the research method of teaching was introduced as an experimental factor, while in the control group traditional teaching methods were applied.
The entire experimental research was carried out in the 2019/20 school year.
Firstly, a review and analysis of theoretical models and empirical research in the field to which the research project belongs were performed. The parameters of the descriptive statistics applied and the frequency were analyzed in the study. This is done depending on the nature of the constructs investigated. The comparison of the experimental and control group results at the initial and final measurements was performed for numerical variables using the t-test for independent and dependent samples. In the comparison of groups on the basis of categorical variables, hi-square test and Wilcox test were applied.
The results obtained show that the students of the experimental group who
encountered the material of the subject My Environment by the research method
achieved significantly better results than the students of the control group who worked
according to the methods of traditional teaching.Aside from this, differences in
assessments of conflict resolution styles, morality, assertiveness, and empathy were not attributable to the application of the research method.
Based on the obtained results, it was concluded that the research method in
processing the material My environment is in the fourth grade of elementary school, but that at this age it is not connected with the functioning of the conative personality characteristics. Finally, the obtained results indicate the need for the application of the research method in teaching, but also the ability to use the full potential of this method. With such guidance in mind, it is also recommended to check the results obtained in further research with students of other ages and in other teaching subjects.
učenje, učenje i istraživanje, istraživački rad učenika, nastava, moja
okolina.
learning, learning and research, pupils research work, teaching and
motivation, My Environment.
Klasifikaciona oznaka:
S 270
Serbian
Istraživački rad učenika u nastavi Moje okoline predstavlja odgovor na potrebe
suvremenih procesa odgoja i obrazovanja u školama. Brojna istraživanja potvrdila su
pozitivne učinke istraživačkog rada na obrazovna postignuća učenika, na povećanje
motivacije i razvoj analitičkog i kritičkog mišljenja. Također istraživanja ukazuju da
istraživački rad u nastavi utječe na razvoj pozitivnih stavova prema nauci i predmetu te potiče razvoj naučne pismenosti i veću saradnju među učenicima. Istraživački rad
učenika predstavlja novu mogućnost ostvarivanja efikasnijeg obrazovanja i permanentna je inovacija koja obezbjeđuje maksimalnu angažovanost učenika i njegov aktivan pristup procesu učenja te time može da doprinese kvalitetnijem usvajanju novih znanja. Analiza teorijskih postavki i empirijskih istraživanja istraživačkog rada učenika, koje su dijelom prikazane i u ovom radu, ukazuje da taj rad posjeduje brojne didaktičkometodičke vrijednosti u domenu razvijanja i podsticanja viših misaonih procesa, inicijative, stvaralaštva i drugih kvaliteta učenika.
Obrazovno-vaspitni efekti u ovom istraživanju operacionalizirani su kroz opći
stepen znanja učenika. Zavisne varijable obuhvatale su obrazovno-vaspitne efekte koji
su rezultat djelovanja eksperimentalnog faktora. Pod obrazovno-vaspitnim efektima
podrazumijevaju se ostvarena znanja učenika koja pripadaju domenu školskog učenja i
znanja.Predmetom istraživanja označena je i sklonost učenika ka asertivnom,
agresivnom ili pasivnom načinu pristupa razrješavanju konfliktnih/problemskih situacija, empatiji učenika, moralnom rezonovanju učenika i stavovima prema školi i
pohađanju nastave.
Cilj istraživanja bio je utvrđivanje uticaja primjene istraživačkog rada učenika u
nastavi Moje okoline na obrazovno-vaspitne efekte.
Nezavisnu varijablu predstavljao je eksperimentalni faktor, a to je u našem
slučaju istraživački rad učenika u nastavi Moje okoline. Realizirani su određeni nastavni časovi na kojima su učenici radili na istraživačkim zadacima koji su bili tačno definisani od strane nastavnika. Modeli istraživačkog rada učenika bili su: istraživački rad učenika na tekstu, individualizirani modeli istraživačkog rada učenika, istraživačko-stvaralački modeli te problemsko-otkrivajući modeli. U istraživanju su primijenjene dvije istraživačke metode: metoda teorijske analize i metoda eksperimenta.
U cilju utvrđivanja znanja učenika je primijenjeno testiranje u inicijalnom i
finalnom mjerenju. Samoprocjene učenika vezane za njihovo kognitivno funkcionisanje
i ispitivane stavove takođe su bile procijenjene u okviru inicijalnog i finalnog mjerenja.
Cjelokupno eksperimentalno istraživanje realizovano je u školskoj 2019/2020.
godini. Ukupan uzorak istraživanja obuhvatio je 89 učenika iz četiri odjeljenja četvrtog razreda. Nakon ujednačavanja grupa, određeno je koja dva razreda će činiti
eksperimentalnu, a koja dva kontrolnu grupu. U eksperimentalnoj grupi uveden je
istraživački rad učenika kao eksperimentalni faktor, dok su u kontrolnoj grupi
primjenjivane metode tradicionalne nastave.
U istraživanju su analizirani parametri deskriptivne statistike i frekvencije.
Poređenje rezultata eksperimentalne i kontrolne grupe na inicijalnom i finalnom
mjerenju za numeričke varijable izvršeno je primjenom t-testa za nezavisne i zavisne
uzorke. U poređenju grupa na osnovu kategoričkih varijabli primijenjeni su hi kvadrat
test i Wilcoxonov test.
Dobijeni rezultati pokazali su da učenici eksperimentalne grupe koji su se sa
gradivom predmeta Moja okolina susreli istraživačkim radom postižu značajno bolje
rezultate od učenika kontrolne grupe koji su radili prema metodama tradicionalne
nastave. Nasuprot tome, u procjenama stilova rješavanja konflikata, moralnosti,
asertivnosti i empatije nisu registrovane razlike koje bi se mogle pripisati primjeni
istraživačkog načina rada učenika.
Na osnovu dobijenih rezultata zaključeno je da je istraživački rad učenika u
obradi gradiva Moja okolina u četvrtom razredu osnovne škole povezan sa postignućem
iz ovog predmeta, ali da na ovom uzrastu nije povezan sa funkcionisanjem konativnih
karakteristika ličnosti. Konačno, dobijeni rezultati pokazuju potrebu za primjenom
istraživačkog rada u nastavi, ali i daljnjim istraživanjima povezanima s obrazovnovaspitnim efektima istraživačkog rada u nastavi.Imajući takve smjernice u vidu, preporučuje se i provjera dobijenih rezultata u daljim istraživanjima sa učenicima drugih uzrasta i u okviru drugih nastavnih predmeta. U konačnici, moguće je zaključiti da su na temelju dobijenih rezultata ovog istraživanja obogaćena postojeća saznanja metodike Moje okoline kao specifične pedagoške naučne discipline.