“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Marinković, Dejan
Genotipske specifičnosti u organogenezi reproduktivnih organa trešnje (Prunus avium L.)
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Biotehnološke nauke
Univerzitet u Banjoj Luci
Poljoprivredni fakultet
Katedra za hotrikulturu
Other Theses Metadata
Genotypic specificities in the organogenesis of reproductive organs of sweet cherry (Prunus avium L.)
U radu su analizirane genotipske specifičnosti u obrazovanju i funkcionalnoj sposobnosti andreceuma i gineceuma na histomorfološkom nivou, izradom trajnih histoloških preparata, kod tri sorte (Burlat, Droganova žuta i Stela) u periodu 2013–2015. u regionu Beograda (Padinska Skela).
Diferenciranje generativnih pupoljka u ranim fazama organogeneze trešnje (III–V etapa) odvija se po uobičajenoj matrici godišnjeg ciklusa razvoja skrivenosemenica, sinhronizovano i sukcesivno, po sledećem algoritmu: pojava osovina začetka cveta→pojava primordija cvetne lože→diferencijacija primordija čašičnih listića→pojava primordija kruničnih listića→diferenciranje gornjeg i donjeg niza primordija antera →pojava primordije karpela na dnu cvetne lože→razrastanje i izduživanje primordija perijanta, koji potpuno prekrivaju svih sve začetke organa pred zimu. Uočen je sekretorni tip tapetuma, simultani tip mejotičke deobe ćelija arhesporijalnog tkiva i tetraedaran tip rasporeda mikrosporocita u tetradama.Praćenje toka i dinamike proučavanih mikrofenofaza od početka mikrosporogeneze do pojave mladog polena pokazalo je kako je sortama bilo potrebno oko 14–15 dana rano u proleće za obavljanje ovih procesa, s prosečnom sumom aktivnih temperatura od 204º C i izraženom sortnom varijabilnošću u pogledu trajanja istih. Zabeležena relativno visoka klijavost polena (preko 42 %) upućuje na regularan tok diferenciranja andreceuma. Proces makrosporo- i gametogeneze na histološkom nivou, sve do oplodnje i pojave globularnog embriona i nucelarnog endosperma kod ispitivanih sorti trešnje ukazao je na proandrični tip razvoja gineceuma. Sortama je bilo potrebno oko 46 dana sa prosečnom sumom aktivnih temperatura od 502º C za njegov razvoj, uz izraženu varijabilnost po sortama i godinama. Izrađene algoritamske šeme, koje prikazuju redosled i dinamiku diferencijacije ćelija i tkiva u procesu organogeneze muških i ženskih reproduktivnih organa kod ispitivanih sorti za svaku oglednu godinu i raspoređenih precizno na vremenskoj skali, predstavljaju matricu za praćenje i upoređivanje tokova praćenih procesa na nivou sorte, a sve u cilju preciznog određivanja momenta primene odgovarajućih agro- i pomotehničkih mera. Ovakav matematički model definiše biološku kontrolu u formiranju meristematskih struktura i diferencijaciji tkiva i organa, i dovodi je u funkcionalnu vezu sa ekološkim uslovima prisutnim u datom vremenskom toku.
The paper analyzes the genotypic specificities in the formation and functional ability of the andreceum and gyneceum at the histomorphological level, by making permanent histological compounds in three cultivars (Burlat, Droganova žuta and Stela) in the period 2013–2015. in the Belgrade region (Padinska Skela).Differentiation of generative buds in the early stages of cherry organogenesis (III-V stages) takes place according to the usual matrix of the annual cycle of development of the division of Magnoliophyta, synchronized and successively, according to the following algorithm: appearance of primordia of flower bud → differentiation of sepal primordia → appearance of petal primordia → differentiation of upper and lower row of primordia of anthers → appearance of primordia of carpels at the bottom of receptacle cavity → growth and elongation of primordia perianth, which completely cover all primordia of flower organs. The secretory type of tapetum, the simultaneous type of meiotic division of archesporial tissue cells and the tetrahedral type of microsporocyte distribution in tetrads were observed.Monitoring the flow and dynamics of the studied microphenophases from the beginning of microsporogenesis to the appearance of young pollen grains showed that the varieties needed about 14-15 days early in the spring to perform these processes, with an average sum of active temperatures of 204º C and pronounced varietal variability in terms of their duration. The observed relatively high pollen germination rate (over 42%) indicates a regular course of andreceum differentiation.The process of macrosporogenesis and gametogenesis at the histological level, up to fertilization and the appearance of the globular embryo and nuclear endosperm in the tested cherry cultivars indicated a proandric type of gyneceum development. Varieties took about 46 days with an average sum of active temperatures of 502º C for its development, with pronounced variability by variety and year.Made algorithmic schemes, which show the order and dynamics of cell and tissue differentiation in the process of organogenesis of male and female reproductive organs in the tested varieties for each experimental year and distributed precisely on the time scale, represent a matrix for monitoring and comparing the analysed processes at the variety level, just in order to precisely determine the moment of application of appropriate agri- and pomotechnical rates. Such a mathematical model defines biological control in the formation of meristematic structures and differentiation of tissues and organs, and brings it into a functional connection with the ecological conditions presented in a given time course.
U radu su analizirane genotipske specifičnosti u obrazovanju i funkcionalnoj sposobnosti andreceuma i gineceuma na histomorfološkom nivou, izradom trajnih histoloških preparata, kod tri sorte (Burlat, Droganova žuta i Stela) u periodu 2013–2015. u regionu Beograda (Padinska Skela).
Diferenciranje generativnih pupoljka u ranim fazama organogeneze trešnje (III–V etapa) odvija se po uobičajenoj matrici godišnjeg ciklusa razvoja skrivenosemenica, sinhronizovano i sukcesivno, po sledećem algoritmu: pojava osovina začetka cveta→pojava primordija cvetne lože→diferencijacija primordija čašičnih listića→pojava primordija kruničnih listića→diferenciranje gornjeg i donjeg niza primordija antera →pojava primordije karpela na dnu cvetne lože→razrastanje i izduživanje primordija perijanta, koji potpuno prekrivaju svih sve začetke organa pred zimu. Uočen je sekretorni tip tapetuma, simultani tip mejotičke deobe ćelija arhesporijalnog tkiva i tetraedaran tip rasporeda mikrosporocita u tetradama.Praćenje toka i dinamike proučavanih mikrofenofaza od početka mikrosporogeneze do pojave mladog polena pokazalo je kako je sortama bilo potrebno oko 14–15 dana rano u proleće za obavljanje ovih procesa, s prosečnom sumom aktivnih temperatura od 204º C i izraženom sortnom varijabilnošću u pogledu trajanja istih. Zabeležena relativno visoka klijavost polena (preko 42 %) upućuje na regularan tok diferenciranja andreceuma. Proces makrosporo- i gametogeneze na histološkom nivou, sve do oplodnje i pojave globularnog embriona i nucelarnog endosperma kod ispitivanih sorti trešnje ukazao je na proandrični tip razvoja gineceuma. Sortama je bilo potrebno oko 46 dana sa prosečnom sumom aktivnih temperatura od 502º C za njegov razvoj, uz izraženu varijabilnost po sortama i godinama. Izrađene algoritamske šeme, koje prikazuju redosled i dinamiku diferencijacije ćelija i tkiva u procesu organogeneze muških i ženskih reproduktivnih organa kod ispitivanih sorti za svaku oglednu godinu i raspoređenih precizno na vremenskoj skali, predstavljaju matricu za praćenje i upoređivanje tokova praćenih procesa na nivou sorte, a sve u cilju preciznog određivanja momenta primene odgovarajućih agro- i pomotehničkih mera. Ovakav matematički model definiše biološku kontrolu u formiranju meristematskih struktura i diferencijaciji tkiva i organa, i dovodi je u funkcionalnu vezu sa ekološkim uslovima prisutnim u datom vremenskom toku.