“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Brajičić, Cvijeta
Leksika italijanskog porijekla u zaostavštini Petra I Petrovića, Petra II Petrovića i Stefana Mitrova Ljubiše
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 (CC BY-NC-SA 3.0)
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Academic metadata
Doktorska disertacija
Društveno-humanističke nauke
Univerzitet u Banjoj Luci
Filološki fakultet
Other Theses Metadata
Naučna oblast: Istorija jezika
Naučno polje: Nauka o jeziku
Klasifikaciona oznaka za naučnu oblast prema CERIF šifrarniku: H480
Samardžić, Mila (mentor)
prof. dr Danilo Kapaso, vanredni profesor, Filološki fakultet Univerziteta u Banjoj Luci (komentor)
U ovom radu analizira se prisustvo riječi koje potiču iz italijanskog jezika i njegovih dijalekata u pisanoj zaostavštini crnogorskih vladika Petra I Petrovića i Petra II Petrovića Njegoša, kao i u stvaralaštvu Stefana Mitrova Ljubiše. Pomenuti autori odabrani su kako bi se uporedila zastupljenost italijanske leksičke komponente u pisanoj zaostavštini autora koji su stvarali na teritorijama koje su bile pod kontrolom Venecije, i samim tim izložene njenom jačem uticaju u svim sferama, pa i u sferi jezika, i onih čiji su život i stvaralaštvo bili vezani za oblasti koje su bile izvan direktnog domašaja Mletačke republike. Ovi stvaraoci bili su naš izbor i zbog toga što su stručnjaci koji su se do sada bavili njihovim jezičkim izrazom utvrdili da je kod svakog od njih u manjoj ili većoj mjeri, i iz različitih razloga, zastupljen i leksički materijal iz italijanskog jezika i njegovih dijalekata. Prikupljeni materijal upoređen je sa posuđenicama italijanskog porijekla registrovanim u narodnim govorima Boke, Budve i Paštrovića kako bi se utvrdile sličnosti i razlike, kao i stepen preklapanja prisutnih italijanizama. Svakom od odabranih autora posvećeno je posebno poglavlje, što nam je omogućilo da uporedimo zastupljenost italijanske leksike u književnom stvaralaštvu, privatnoj prepisci i zvaničnoj korespondenciji svakog od njih, kao i da utvdimo razlike u zastupljenosti italijanizama u različitim fazama njihovog stvaralaštva. Prikupljeni leksički materijal analiziran je u posebnom poglavlju koje je posvećeno stepenu i načinu adaptacije posuđenica na fonetskom, morfološkom i semantičkom nivou. U radu su obrađene i političke i kulturne veze Italije, odnosno Venecije, sa nekadašnjom Crnom Gorom i sa teritorijama na današnjem crnogorskom primorju. Posebno poglavlje rada predstavlja rječnik u kom je ponuđen leksički materijal prikupljen u obrađenom korpusu.
italijanski, pozajmljenice, Petar I, Petar II, Ljubiša, narodni govori
Serbian
U ovom radu analizira se prisustvo riječi koje potiču iz italijanskog jezika i njegovih dijalekata u pisanoj zaostavštini crnogorskih vladika Petra I Petrovića i Petra II Petrovića Njegoša, kao i u stvaralaštvu Stefana Mitrova Ljubiše. Pomenuti autori odabrani su kako bi se uporedila zastupljenost italijanske leksičke komponente u pisanoj zaostavštini autora koji su stvarali na teritorijama koje su bile pod kontrolom Venecije, i samim tim izložene njenom jačem uticaju u svim sferama, pa i u sferi jezika, i onih čiji su život i stvaralaštvo bili vezani za oblasti koje su bile izvan direktnog domašaja Mletačke republike. Ovi stvaraoci bili su naš izbor i zbog toga što su stručnjaci koji su se do sada bavili njihovim jezičkim izrazom utvrdili da je kod svakog od njih u manjoj ili većoj mjeri, i iz različitih razloga, zastupljen i leksički materijal iz italijanskog jezika i njegovih dijalekata. Prikupljeni materijal upoređen je sa posuđenicama italijanskog porijekla registrovanim u narodnim govorima Boke, Budve i Paštrovića kako bi se utvrdile sličnosti i razlike, kao i stepen preklapanja prisutnih italijanizama. Svakom od odabranih autora posvećeno je posebno poglavlje, što nam je omogućilo da uporedimo zastupljenost italijanske leksike u književnom stvaralaštvu, privatnoj prepisci i zvaničnoj korespondenciji svakog od njih, kao i da utvdimo razlike u zastupljenosti italijanizama u različitim fazama njihovog stvaralaštva. Prikupljeni leksički materijal analiziran je u posebnom poglavlju koje je posvećeno stepenu i načinu adaptacije posuđenica na fonetskom, morfološkom i semantičkom nivou. U radu su obrađene i političke i kulturne veze Italije, odnosno Venecije, sa nekadašnjom Crnom Gorom i sa teritorijama na današnjem crnogorskom primorju. Posebno poglavlje rada predstavlja rječnik u kom je ponuđen leksički materijal prikupljen u obrađenom korpusu.